Dijete se zaposlilo, supružnik je ostao bez posla, promijenjeno je mjesto prebivališta/boravišta, imali smo isplatu dividendi …sve su to razlozi zbog kojih mnogi u veljači razmišljaju da li da predaju godišnju poreznu prijavu ili ne. Međutim, zbog jake želje za povratom uplaćenog poreza i prireza često zaboravljamo na zakonske odredbe koje na kraju znaju završiti suprotnim rezultatom, pa umjesto povrata zaprimimo rješenje PU da smo obvezni uplatiti još poreza.
Temeljno pravilo koje se često zaboravlja je ako tijekom kalendarske godine osoba nije platila nikakav porez na dohodak i prirez (npr. plaća je manja od osobnog odbitka, dobivala je isplatu od Zavoda za zapošljavanje na što se ne plaća porez, i slično) onda se porezna prijava ne predaje jer nema nikakvog poreza za vratiti.
Osim toga treba znati da postoje razlozi zbog kojih smo obvezni predati godišnju prijavu, a u svim ostalim situacijama PU smatra da je podnosimo dobrovoljno. Razlika je u tome što kada prijavu podnosimo po sili Zakona onda smo dužni u istu uvrstiti samo one dohotke zbog kojih smo i obvezni predati prijavu. Npr. obrtnik je obvezan predati godišnju poreznu prijavu i u istu će uvrstiti samo dohodak od obrta. Osoba koja je radila kod dva poslodavca istovremeno je obvezna predati godišnju prijavu, ali u istu će uvrstiti samo isplaćene plaće kod dva poslodavca. Roditelj je koristio dijete kao uzdržavanog člana, a dijete je ostvarilo stipendiju u iznosu većem od 11.000,00 kn što znači da je roditelj obvezan predati godišnju prijavu (i platiti razliku poreza), a u istu je obvezan unijeti samo plaću.
Ako prijavu podnosimo dobrovoljno jer želimo iskoristiti dodatni odbitak zbog uzdržavanih članova ili uvećanje odbitka jer živimo na području posebne državne skrbi ili pravo na neoporezivu dividendu do 12.000,00 kn, onda smo obvezni u prijavi prikazati cjelokupan dohodak ostvaren u kalendarskoj godini. To uključuje honorare (autorske i obične), isplate životnog ili drugog osiguranja, dohodak od najamnine i sl. Tu dolazi do iznenađenja jer osobe zaboravljaju da su tijekom godine ostvarile još neku vrstu dohotka i na kraju umjesto povrata dobivaju rješenje o razlici za uplatu poreza.
Uzdržavani članovi koje možemo u poreznoj prijavi navesti i koji nam uvećavaju povrat poreza su:
- supružnici, ali samo u bračnoj zajednici (ne i izvanbračnoj)
- roditelji i roditelji supružnika
- preci i potomci u izravnoj liniji (prabake i pradjedi, unuci)
- maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava
- bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju
- punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
Unuci su uzdržavani članovi i
mogu uvećati
osobni odbitak.
Snahe i zetovi nisu
uzdržavani članovi.
Djecom se smatraju djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom (u tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti osobni odbitak).
Dijete ne mora živjeti niti biti prijavljen na istoj adresi roditelja da bi bio uzdržavani član i da bi roditelj ostvario uvećanje osobnog odbitka po toj osnovi (osim djeteta povjerenog na skrb). Dapače, može živjeti i u inozemstvu.
Cenzus od 11.000,00 kn. U cenzus ulaze svi oporezivi primici (plaća, honorari, dividende, i slično), primici na koje se ne plaća porez (student servis, stipendije, 1.600,00 kn za stručno osposobljavanje, i slično) te primici koji se ne smatraju dohotkom. A ne ulaze primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče i opremu novorođenčeta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja.
Primjer 1. Dijete je ostvarilo dohodak preko student servisa
Roditelj koristi osobni odbitak za uzdržavano dijete/studenta tijekom cijele godine. Dijete je preko student servisa ostvarilo ukupan godišnji neto dohodak u iznosu 12.000,00 kn. S obzirom da primici studenata na redovnom školovanju za rad preko studentskih udruga do visine 50.000,00 kn godišnje nisu oporezivi, na ukupno ostvareni primitak djeteta nije uplaćen porez.
Međutim, dijete je ostvarilo primitak u iznosu većem od 11.000,00 kn godišnje i ne može se smatrati uzdržavanim članom te roditelj nema pravo koristiti uvećanje osobnog odbitka. Roditelj je stoga obvezan predati godišnju poreznu prijavu u kojoj ne može iskazati uvećanje osobnog odbitka za dijete. Kako je uvećanje koristio cijelu godinu, temeljem podnesene prijave morat će platiti razliku poreza na dohodak. Dijete ne može predati godišnju prijavu jer nema uplaćenog poreza na dohodak i nema od čega ostvariti povrat.
Primjer 2. Roditelj poreznog obveznika prima mirovinu 900 kn mjesečno
Roditelj poreznog obveznika tijekom cijele 2013. godine prima mjesečnu mirovinu u iznosu 900 kn pri čemu koristi osnovni osobni odbitak umirovljenika u iznosu ostvarene mirovine (900 kn mjesečno). Porezni obveznik ima pravo na uvećanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavanje roditelja u iznosu 1.100,00 kn mjesečno (2.200,00 x faktor 0,5) jer roditelj/umirovljenik, iako je ostvario oporezivi dohodak, u toj godini nije prešao propisani cenzus.
Primjer 3. Baka koristi uvećanje za unuka
Jedan roditelj je zaposlen i ima bruto plaću 3.500,00 kn. Kod mjesečne isplate plaće poslodavac je koristio uvećani odbitak za uzdržavano dijete. Drugi roditelj je nezaposlen ili nije imao nikakve oporezive isplate pa nije bilo uplate poreza.
Baka je zaposlena i ima bruto plaću 8.000,00 kn. U ovom slučaju, a gledajući obitelj u cijelosti, isplativo je zaposlenom roditelju predati godišnju poreznu prijavu u kojoj će maknuti uzdržavano dijete i platiti porez (otprilike u iznosu 1,000 kn), a baka može podnijeti godišnju poreznu prijavu u kojoj će uvrstiti unuka kao uzdržavanog člana i ostvariti povrat poreza (otprilike u iznosu 3,800 kn).
Ako je prijava podnesena, a osoba naknadno shvati da nije bila obvezna predati ili će ishod biti nepovoljan od iste može odustati u roku 30 dana od dana podnošenja. Ispravak prijave se može napraviti u roku 12 mjeseci od isteka roka podnošenja, ali samo pod uvjetom da nije već izdano rješenje.
Savjetujemo da se prije podnošenja prijave obavezno napravi okvirni izračun te da se razmisli (posavjetuje) da li je osoba obvezna predati prijavu ili je podnosi dobrovoljno.
Natrag