Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca. Osim naknade plaće poslodavac je dužan radniku isplatiti i regres (prigodnu nagradu) kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora ako ga na to obvezuju drugi izvori radnoga prava (npr. kolektivni ugovor i/ili pravilnik o radu i/ili ugovor o radu). Ako niti jednim naprijed navedenim izvorom radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac niti ne mora isplatiti radniku. Ako je pravo na regres propisano izvorom radnog prava koji obvezuje poslodavca, i ako u tom izvoru prava nisu propisani posebni uvjeti za isplatu, tada pravo na regres ostvaruju svi radnici poslodavca, u jednakom iznosu.
Vrijeme isplate regresa
Izvorom radnog prava uređuje se vrijeme isplate regresa, a isto može biti:
- najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora,
- s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30.6.2014.,
- najkasnije do kraja lipnja 2014., odnosno za one koji nisu bili na poslu najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Visina regresa
Visina regresa uređuje se izvorom radnog prava. Može se utvrditi u:
- fiksnom iznosu,
- najmanjem iznosu,
- postotku (npr. 50%) od najvišeg neoporezivog istovrsnog iznosa utvrđenog prema važećim propisima o porezu na dohodak,
- visini zadnje isplate, najmanje, uz mogućnost pregovaranja, itd.
Visina regresa može biti utvrđena ili u neto ili u bruto iznosu. Osim u novcu poslodavac može regres dati i u naravi. Takav primitak u naravi se smatra neto iznosom koji se mora uvećati za doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak ako je uveden.
Neoporezivi iznos regresa
Porez na dohodak, između ostalog, ne plaća se na primitke radnika koje im isplaćuje poslodavac po osnovi regresa. I obrtnik koji obavlja samostalnu djelatnost može sebi osobno isplatiti regres bez obračunavanja poreza na dohodak. Propisani iznos koji se ne smatra oporezivim primitkom za sve prigodne nagrade (npr. regres, božićnica, uskrsnica i sl.) je 2.500,00 kn godišnje.
Kod isplate regresa treba voditi računa o iznosima isplata i drugih prigodnih nagrada tijekom godine do propisanog neoporezivog iznosa od 2.500,00 kn. Dakle, ako se isplaćuje regres i njegov iznos u zbroju sa drugim nagradama ne prelazi propisani neoporezivi iznos od 2.500,00 kn, isti se može isplatiti bez obračunavanja poreza na dohodak. Međutim, kada primici po osnovi nagrada prelaze neoporezivi iznos od 2.500,00 kn, smatraju se plaćom te se i oporezuju kao plaća. Bez obzira na naprijed navedeno, isplaćeni oporezivi regres ne uključuje se u osnovicu za izračun:
- naknade plaće za godišnji odmor,
- otpremnine,
- naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja).
Izvješćivanje o isplati regresa
Regres se može isplatiti ili prije isplate plaće ili zajedno s plaćom ili poslije isplate plaće. O isplati regresa, a ovisno o načinu isplate, potrebno je izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Ako se na isti dan isplaćuje plaća (oporezivi primitak) i regres (neoporezivi primitak) tada se isti mogu iskazati ili u istom retku ili u posebnom retku. Ako se regres iskazuje u istom retku s plaćom tada i na nalogu za isplatu plaće i na nalogu za isplatu regresa poslodavac obvezno navodi obvezne elemente propisane Uredbom o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa.