Ukupan broj zaposlenog stanovništva determiniran je ukupnim broj stanovnika te njegovom ekonomskom strukturom, dobnom i spolnom strukturom. Ukupan broj stanovnika Hrvatske, prema popisima od 2001. (4.437.460) do 2011. godine (4.284.460) smanjen je za 152.571 ili 3,4%. Takav nepovoljni trend kretanja stanovništva, uz postojeću društveno-ekonomsku situaciju, nepovoljno se odrazio na strukturu ukupnog broja zaposlenih prema gospodarskim subjektima (pravni subjekti, obrt i slobodne profesije te individualni poljoprivrednici).
Tablica 1.Ukupan broj zaposlenih i nezaposlenostih u RH od 2000. do 2013.
Podaci prezentirani u Tablici 1. pokazuju kretanje ukupnog broja zaposlenih i nezaposlenih u RH od 2000. do ožujka 2013., zaposlenih u pravnim osobama, obrtu i slobodnim profesijama te individualnim poljoprivrednicima. Ukupan broj zaposlenih u RH od 2000. do prvog kvartala 2013. povećan je za samo 0,7% ili 9 tisuća zaposlenih. U tom razdoblju najveći porast zaposlenih registriran je 2008. (1.555 tisuća zaposlenih), što je više za 205 tisuća zaposlenih ili 13,2%, nego u prvom kvartalu 2013.godine. Struktura zaposlenosti prema spolu pokazuje da od ukupnog broja zaposlenih, 46,0% (626 zaposlenih žena) otpada na žene i taj udio nije se mijenjao od 2000.
U ukupnom broju zaposlenih dominantno mjestu zauzimaju zaposleni u pravnim osobama na koje otpada 83%, na obrt i slobodne profesije 15,0% i na individualne poljoprivrednike 2,0%. U promatranom razdoblju broj registriranih pravnih osoba povećan je za 107 tisuća ili 55,7%. Istovremeno se broj zaposlenih povećao samo za 6,5% ili 68 tisuća zaposlenih. Kretanje broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama kontinuirano je u padu te je broj zaposlenih manji za 1,0% ili 2 tisuće zaposlenih u odnosu na 2000. godinu. Najveći pad broja zaposlenih imaju individualni poljoprivrednici i to za više od dva puta (213,0%) ili 57 tisuća zaposlenih.
Od 2000. do 2012. godine broj nezaposlenih osoba manji je za 7,1% ili 33,5 tisuća, a time je stopa registrirane nezaposlenosti smanjena sa 21,1% na 18,9%. Na takav trend smanjenja broja nezaposlenih osoba značajno je utjecao povećani broj umirovljenika. Najveći broj nezaposlenih osoba registriran je 2002. (389,7 nezaposlenih osoba ), što je više za 65,4 tisuće ili 20,0% nego 2012.
ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST U EU I HRVATSKOJ OD 2008. DO 2012.
Tablica 2.Kretanje stope nezaposlenost u zemljama EU i H od 2008. do 2012.
Podaci u Tablici 2. pokazuju porast stope nezaposlenosti u svim zemljama članicama EU. Prvi puta od postojanja Europska unija u 2012. ima dvoznamenkastu (10,5%) stopu nezaposlenosti. Od 2008.- 2012. stopa nezaposlenosti u zemljama (EU-27 i RH) povećana je sA 7,1% na 10,5% i u zemljama (EA-17) sa 7,6% na 11,4%. Tome povećanju najviše su pridonijele Španjolska (sa 11,3% na 25,0%), Grčka (sa 7,3% na 24,3%), Portugal (sa 8,5% na 15,9%), Letonija (sa 8,0% na 14,9%), Italija (sa 6,7% na 10,7%), Irska (sa 6,4%) - stare članice EU, i nove članice - Latvija (sa 8,0% na 14,9%), Litva (sa 5,3% na 13,3%), Bugarska (sa 5,6% na 12,3%), Mađarska (sa 7,8% na 10,9%) i Poljska (sa 7,1% na 10,1%). Stopa nezaposlenosti povećana je i u Hrvatskoj sa 8,4% na 15,9%.
Unutar zemalja EU, jedino Njemačka ima pad stope zaposlenosti sa 7,5% na 5,5% i, od ostalih zemalja koje nisu članice EU, Turska sa 9,7% na 8,1%. Od svih zemalja članica EU, najnižu stopu nezaposlenosti od 3,2% bilježi Norveška, Austrija (4,3%), Luksemburg (5,1%), Nizozemska (5,3%), Njemačka (5,5%) te Češka i Rumunjska 7,0%.
S druge strane, porast stope nezaposlenosti imaju i SAD sa 5,8% na 8,1% i Japan sa 4,0% na 4,3%.
Zbog gospodarske krize, a time i porasta nezaposlenosti, Europsko vijeće usvojilo je financijski okvir za razdoblje 2014.-2020. u kojem je predvidjelo 6 milijardi eura (0,7% ukupnog proračuna EU za razdoblje 2014.-2020.) za suzbijanje nezaposlenosti među mladima. Sredstva će biti usmjerena u zemlje gdje je nezaposlenost među mladima veća od 25,0%. Predviđena sredstva koristit će se za osiguravanje radnih mjesta nakon završetka školovanja i prekvalifikaciju.
Natrag