Piše: Ivan Kelebuh

Kao što je navedeno u prethodnom tekstu, od 2000. - 2012. broj nezaposlenih osoba manji je za 7,1% ili 33,5 tisuća, a time je stopa registrirane nezaposlenosti smanjena sa 21,1 na 18,9%. Na takav trend smanjenja broja nezaposlenih osoba značajno je utjecao povećani broj umirovljenika.

U Tablici 3. podaci pokazuju kretanje stope zaposlenosti od 2008.-2012. po zemljama EU uključujući i Hrvatsku. Stopa zaposlenosti  u tom razdoblju za zemlje EU i Hrvatske  smanjila se sa 65,7% na 64,1% (-1,6%), i ako isključimo Hrvatsku stopa ostaje ista.

Tablica 3. Kretanje stope zaposlenosti u zemljama EU i RH 2008. - 2012.

Tablica 1 - Kelebuh 8-13


Pad  stope  zaposlenosti  pozicionirao  je  Hrvatsku  među  europske  zemlje  s izraženijim  problemima  na  tržištu  rada.  Odnosno,  u  tom razdoblju  od  2008.  do 2012., prosječna je godišnja stopa zaposlenosti pala za 7,1 %. Najveći  je  pad  stope  zaposlenosti  u  EU  zabilježila  Grčka (-10,6%), slijede  je Španjolska (-8,9%), Irska (-8,8%), Portugal (-6,4%), Bugarska (-5,2%) i Slovenija (-4,5%). Snažno gospodarstvo usmjereno ka kapitalno–intenzivnim djelatnostima i uvođenje skraćenog radnog tjedna, omogućili su Njemačkoj  da  kroz  krizu  prođe  bez  gubitaka  radnih  mjesta, odnosno stopa zaposlenosti je povećana za 2,7% i Austrije za 2,4%. Blago  pozitivan rezultat ostvarila je i Poljska, koja svoj rast bazira na jakom domaćem tržištu. Naime, Poljska još uvijek nije članica euro zone pa je profitirala na fleksibilnoj nacionalnoj valuti, koja je stimulirala domaću potrošnju i povećala zaposlenost za 0,5%.


Veliki problem s kojim se Hrvatska suočavala, čak i u razdoblju prosperiteta, je  nezaposlenost  mladih.  Vrijeme  krize  još  je više  potenciralo  problem  te skupine. Od 2008. do kraja prošle godine, najveći porast nezaposlenosti bilježe osobe od 20 do 34 godine. Točnije, u toj je skupini krajem prošle godine  bilo  otprilike 43% od  ukupnog  broja nezaposlenih. Netom prije početka krize, nezaposlenih je, u spomenutoj dobnoj skupini, bilo oko 30% od  ukupnog broja. Dakle, unutar četiri godine broj je u ovoj kategoriji porastao čak za 13 postotnih bodova, a nema realnih znakova oporavka, niti aktivnih mjera zapošljavanja koje bi doskočile ovom problemu. I u drugim zemljama regije, a i šire, nezaposlenost mladih postaje ozbiljan problem.

Natrag