Piše: Mirjana Paić Ćirić

Kada se doprinosi obračunavaju od primitaka koji se smatraju plaćom, tada je osnovica za obračun doprinosa (iz i na) ukupno isplaćeni primitak. Međutim, sukladno Zakonu o doprinosima, postoji izuzetak kod plaćanja doprinosa kada je taj primitak veći od najviše mjesečne osnovice (koja za 2013. iznosi 47.202,00 kn) odnosno kada je veći od najviše godišnje osnovice (za 2013. utvrđena u iznosu od 566.424,00 kn - umnožak prosječne bruto plaće u razdoblju siječanj – kolovoz, koeficijenta 6,0 i brojke 12).

Naime, kada je plaća veća od najviše mjesečne osnovice tada se doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunavaju i plaćaju na iznos najviše mjesečne osnovice propisane za tu godinu, a ostali doprinosi (na plaću) plaćaju se na stvarno isplaćeni iznos plaće. Isplatitelj plaće je obvezan postupiti na navedeni način.

Kod najviše godišnje osnovice imamo drugačiju situaciju – pri isplati plaće i primitaka koji se smatraju plaćom u iznosu iznad propisane najviše godišnje osnovice poslodavac MOŽE odlučiti hoće li primijeniti najvišu godišnju osnovicu ili ne. A to znači da poslodavac može, pri isplati iznad najviše godišnje osnovice, prestati obračunavati samo doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup, a sve ostale doprinose mora obračunavati na stvarno isplaćeni iznos. Ako nakon primjene najviše godišnje osnovice poslodavac isplaćuje npr. plaću iznad najviše mjesečne osnovice, tada je opet obvezan primijeniti pravilo koje vrijedi kod najviše mjesečne osnovice – doprinos za MO II. stup obračunava do 47.202,00 kn (za 2013.), doprinos za MO I. stup ne obračunava jer je pri prethodnoj isplati primijenio najvišu godišnju osnovicu, a doprinose na plaću obračunava na stvarno isplaćeni primitak.

Zahtjev  za povrat se mora podnijeti u propisanom roku!

Obveznik doprinosa koji je uplatio ili su mu uplaćeni doprinosi za MO I. stup iznad najviše godišnje osnovice ima pravo na povrat doprinosa plaćenog prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice (čl. 223. Zakona o doprinosima).

Ako poslodavac ne želi, ne mora primjenjivati najvišu godišnju osnovicu što znači da će primatelj (obveznik doprinosa - radnik) morati podnijeti Poreznoj upravi zahtjev za povrat uz koji prilaže Obrazac GOD-DOP koji izdaje poslodavac. Zahtjev se podnosi najranije 1. veljače godine koja slijedi iza godine za koju se podnosi, npr. najranije 1. veljače 2014. Za 2013. Niti Zakonom niti Pravilnikom o doprinosima nije bio propisan krajnji rok za predaju zahtjeva, ali je trebao biti podnesen prije nego što su nastupili zastarni rokovi propisani Zakonom o doprinosima.

Međutim, posljednjim izmjenama Pravilnika o doprinosima (čl. 243. st. 2., Nar. nov., br. 86/13) propisan je krajnji rok za podnošenje navedenoga zahtjeva – pet godina od dana kada je obračunan i plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup prema osnovici koja je viša od najviše godišnje osnovice. Osim toga, ako je osiguranik propustio u navedenom roku podnijeti zahtjev za povrat, a naknadno ostvari primitke na koje je plaćen doprinos i na dio iznad najviše godišnje osnovice, zahtjev može podnijeti naknadno u roku od pet godina od dana kada je, prema naknadno ostvarenim primicima, doprinos obračunan i uplaćen. Pritom ostvaruje pravo na povrat doprinosa samo na onaj dio naknadno isplaćenog primitka  koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice, ali ne i za preplaćeni doprinos na primitke koje je prije ostvario a zahtjev za povrat nije pravovremeno podnesen.

Novina je da se zahtjev može ponovno podnijeti i ako je za tog osiguranika već izvršen godišnji obračun i rješenjem utvrđeno pravo na povrat preplaćenog doprinosa, ako naknadno za tu godinu ostvari primitke na koje su plaćeni doprinosi, i to u roku od pet godina od dana kada je doprinos prema naknadno ostvarenim primicima obračunan i uplaćen.

Natrag