U pripremi novi Zakon o minimalnoj plaći

Piše: Mirjana Paić Ćirić

U dokumentu Europske komisije se navodi da je „rizik siromaštva za ljude koji imaju posao visok, posebno u zemljama s neravnomjernom raspodjelom zarada, niskim minimalnim plaćama, među ljudima s ugovorima na određeno vrijeme, te u obiteljima u kojima radi samo jedan roditelj.“ Prepoznajemo li se u ovome?

Minimalna plaća predstavlja svojevrsni zaštitni instrument koji radniku treba osigurati pokriće egzistencijalnog minimuma. Prema istraživanju koje je proveo Eurostat, čak niti sve zemlje članice EU-a nisu utvrdile iznose minimalne plaće (među njima i Njemačka), a neke od zemalja su ih utvrdile svojim kolektivnim ugovorima po djelatnostima (npr. Austrija i Italija). No, svjedoci smo da njihovo neuvođenje u nekim od tih zemalja nije dovelo do neisplate plaća radnicima ili prosvjeda zbog niskih plaća.

Iznosi minimalne plaće u nekim od zemalja EU-a, prema podacima Eurostata, iznose od 112 eura u Bugarskoj do 1.610 eura u Luksemburgu. U našem užem i širem okruženju to izgleda ovako: u grupi od 100 do 350 eura tu su, osim Bugarske, i Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka; Slovenija sa 783,66 eura te, kao treća grupa zemalja, Belgija, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska i Velika Britanija s minimalnim plaćama većim od 1.150 eura.

Kako je u Hrvatskoj?

Od 1.7.2008. Zakonom o minimalnoj plaći, minimalna je plaća bila utvrđena u visini 39% prosječne plaće za 2007. te se je svake godine korigirala temeljem podatka Državnog zavoda za statistiku o realnom rastu BDP-a za prethodnu godinu, na način propisan Zakonom. Posljednji važeći podatak je iznos od 2.814 kn (bruto) za puno radno vrijeme. Uzimajući u obzir gospodarsku situaciju u kojoj smo se našli razumljivo je da određenom broju poslodavaca i ovako nisko utvrđeni iznos plaće nije bilo moguće isplatiti te su isplaćivali plaće u iznosima znatno manjim od propisanog.

Osim toga, smanjenje BDP-a je utjecalo i na smanjenje bruto plaća, a formula propisana Zakonom značila bi smanjenje i minimalne plaće. Stoga se prišlo novom načinu utvrđivanja početne minimalne plaće pri čemu se polazi od mjesečnog praga rizika od siromaštva za kućanstvo s jednim članom i to u 2011. godini, broju članova prosječnog kućanstava u RH te promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena dobara u 2012. u odnosu na 2011. I, temeljem obračuna propisanog Prijedlogom Zakona o minimalnoj plaći, novi iznos minimalne plaće bi do 31.12.2013. iznosio 2.984,78 kuna!

Za obavljeni rad poslodavac ne može radniku za 2013. isplatiti plaću manju od 2.984,78 kn.

Vlada RH će Uredbom utvrđivati visinu minimalne plaće za svaku narednu kalendarsku godinu s tim da se daje mogućnost utvrđivanja, i to kolektivnim ugovorima, manje minimalne plaće i to u iznosu koji ne može biti manji od 95% iznosa propisanog Uredbom. To znači da bi npr. za 2013. minimalna plaća ugovorena kolektivnim ugovorom mogla iznositi 2.835,54 kn što je samo 21,54 kn više od dosadašnje minimalne plaće. Za slučaj neisplate minimalne plaće poslodavcu pravnoj osobi je zapriječena kazna od 60.000 kn do 100.000 kn, a fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe kaznom od 7.000 do 10.000 kn. Međutim, kazna poslodavcu pravnoj osobi se uvećava prema broju radnika kojima nije obračunao i isplatio propisanu minimalnu plaću. Smatramo da je želja svakoga poslodavca radnika adekvatno nagraditi za njegov rad što nije uvijek moguće i zato je zakonodavac propisao institut minimalne plaće koji bi, u određenim slučajevima, trebao poslužiti kao premosnica do stvaranja uvjeta za isplatu plaće sukladno uloženom radu.