Piše: Irena Đurica

U prethodnim tekstovima govorili smo o tome koliko je bitno u procesu pripreme za novi obrazac JOPPD pregledati PK kartice radnika i zatražiti od radnika da provedu izmjene ako mjesečni obračuni ne odgovaraju stvarnom stanju. Za olakšano popunjavanje obrasca i jednostavnije shvaćanje određenih točaka u nastavku vam donosimo mali pregled specifičnosti.

Stranica A

Broj osoba za koje se podnosi obrazac (IV.1.) i broj redaka stranice B (IV.2.) ne mora biti isti broj, npr. za jednog radnika možemo u jednom retku upisati plaću i prijevoz, u drugom isplaćene troškove temeljem putnog naloga, a u trećem isplatu autorskog honorara. Dakle 1 radnik, a popunjena 3 retka.

Podaci od V. do VIII. su zapravo zbrojevi stupaca stranice B pa se na taj način mogu kontrolno provjeriti.

Stranica B

Šifra općine/grada rada (3.): kad se radi o radnicima društva šifra se uvijek mora upisati, čak i kod neoporezivih isplata. Ako osoba ide na službeni put ili terenski rad nije potrebno mijenjati šifru rada nego upisujemo onu gdje osoba uobičajeno radi. Osim kada se Odlukom društva ili nekim drugim aktom osoba upućuje na rad u drugo mjesto, tada je potrebno isto evidentirati i u obrascu.

Oznaka stjecatelja (6.1.): Obratiti pozornost na šifrarnike koji su vrlo detaljni. Npr. osoba na stručnom osposobljavanju za rad ako je temeljem Zakona o radu upisuje se šifra 5701, a ako je temeljem Zakona o poticanju zapošljavanja upisuje se šifra 5702.

Oznaka primitka (6.2.): Ako se radi o neoporezivom primitku uvijek se upisuje 0000.

Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u osiguranju (8.): Ne zaboraviti da se može raditi i o „običnom“ bolovanju. Npr. ako je radnik bio na bolovanju 5 dana unutar mjeseca stavit ćemo oznaku 4 (počinje i završava unutar mjeseca), ako je radnica otvorila rodiljni dopust taj prvi mjesec korištenja rodiljnog dopusta označit ćemo šifrom 1, i sl.

Sati rada (10.): Moraju se upisati bez obzira da li je plaća isplaćena ili ne, ali paziti u mjesecu isplate zaostale plaće jer se sati neće ponovno prikazati (ispalo bi da je osoba odradila npr. 352 sata umjesto 176). Voditi računa da na razini mjeseca prikažemo stvarne sate rade/osiguranja, tj. da ih ne multipliciramo.

Iznos primitka - oporezivi (11.): Paziti! Upisuje se samo onda kada se primitak zaista i isplaćen odnosno kada postoji obveza obračuna poreza i prireza. Npr. ako nema isplate plaće, postoji obveza obračunavanja obveznih doprinosa. Porez i prirez obračunavaju se i plaćaju u trenutku isplate (načelo blagajne). Prema tome, ako nema isplate ne popunjavamo točku 11. jer bi ista automatski za sobom povlačila obračun poreza i prireza i obračun zateznih kamata. Isto tako kod npr. izaslanih radnika ako nema obračuna poreza (jer je oporezivanje u drugoj zemlji) točka 11. se ne popunjava. Točka 11. je suprotna točki 17.

Osnovica za obračun doprinosa (12.): Upisuje se stvarni iznos osnovice. Ako koristimo pravo na najvišu mjesečnu ili najvišu godišnju osnovicu upisujemo stvarni iznos primitka, a obračun doprinosa kontrolira se i veže za određenu šifru primitka upisanu pod toč. 6.2. (npr. 0002 – Primici po osnovi plaće, a koja je viša od najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa).

Izdatak (13.1.): Upisuje se paušalni izdatak na koji imaju pravo npr. primatelji autorske naknade (30%) ili umjetnici (55%). Ovdje će se, također, upisati i ukupno uplaćeni doprinosi iz bruto plaće u matičnoj zemlji, a koji umanjuju poreznu osnovicu izaslanog radnika na radu u RH. Naime, prema propisima drugih zemalja iz bruto plaće mogu biti uplaćeni brojni drugi doprinosi, a ne samo za mirovinsko osiguranje kao u RH pa bi iskazivanje istih pod toč. 13.2. bilo krivo.

Oznaka neoporezivog primitka (15.4.): Svaki neoporezivi primitak mora biti prikazan u svojem retku. Trošak službenog putovanja koji uključuje trošak smještaja, prijevoza i dnevnice upisuje se u ukupnom iznosu pod šifrom 17. Jedino je trošak korištenja privatnog automobila u službene svrhe (2 kn/km) izdvojen i prikazuje se šifrom 18.

Oznaka isplate (16.1.): Kod primitaka u naravi osoba ima pravo korištenja npr. automobila ili stana. Davatelj je obvezna obračunati porez, prirez i doprinose i iskazati neto iznos navedenog primitka. Taj primitak se naravno ne isplaćuje već koristimo šifru 5 kojom dajemo do znanja da se radi o naravi.

Iznos za isplatu (16.2.): Upisujemo iznos ukupnog primitka koji uključuje i neoporezive isplate. Ne upisujemo i nigdje ne evidentiramo obustave iz plaće te ovrhe na plaći.

Obračunani primitak od nesamostalnog rada (17.): Predstavlja statistički podatak. Prikazuje se ukupan iznos obračunanog primitka od nesamostalnog rada (redovna plaća) za izvještajno razdoblje. Ako se radi o plaći u naravi potrebno je definirati da li se radi o primitku ugovorenom ugovorom o radu pa se smatra redovnim primanjem ili se radi o nekom izvanrednom primanju. Za razliku od toč. 11. ovdje se primitak prikazuje neovisno da li je primitak isplaćen ili ne. Konkretno, ako plaću nismo isplatili (već samo obračunavamo doprinose) istu ne smijemo prikazati u toč. 11., ali je obvezno prikazujemo pod toč. 17. U trenutku isplate je ne ćemo ponovno prikazati u toč. 17. jer bi na razini mjeseca ispalo da je osoba zaradilo duplo veću plaću. Ne prikazujemo ostale primitke, dohodak od kapitala, osiguranja, drugi dohodak, itd.

Natrag