Rokovi plaćanja u poslovnim transakcijama

Piše: Vedran Jelinović

Posljednje izmjene i dopune Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi donesene su na zadnji dan zasjedanja Hrvatskog sabora prije ulaska RH u Europsku uniju. Stoga ne treba čuditi ni podatak da je Zakon izglasan sa 80 glasova "za", 2 "protiv", te čak 38 „suzdržanih“. Izmjene Zakona donose nam značajne novosti. U ovom broju Poslovnog infa osvrnut ćemo se na mogućnosti ugovaranja rokova plaćanja, a istovremeno vas upućujemo i na informaciju da su u ovom broju FIP-a (8/13) obrađene i druge novosti koje donose ove izmjene Zakona (posljedice u kašnjenju s plaćanjem te postupci predstečajne nagodbe).

Poslovne transakcije

Izmjene Zakona stupile su na snagu 30. 6. 2013., s tim da se njegove odredbe ne primjenjuju na poslovne transakcije sklopljene prije stupanja na snagu ukoliko su isporuka robe ili pružanje usluge nastupili prije toga dana. Dakle, novi rokovi ispunjenja primjenjuju se na poslovne transakcije sklopljene nakon 30. 6. 2013. ili poslovne transakcije sklopljene ranije, a isporuka robe ili usluga nastupa nakon tog datuma. Kao što proizlazi iz navedenog, Zakon više ne regulira odnose po (svim) ugovorima, već samo po poslovnim transakcijama. „Poslovne transakcije“ su transakcije između poduzetnika ili između poduzetnika i osoba javnog prava koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu. Dakle, rokovi ispunjenja odnose se samo na radove, robe i usluge, a ne i na druge ugovorne odnose (npr. zajam, najam, zakup i dr.).

Poduzetnik

U smislu Zakona poduzetnicima se odsad smatraju i obrtnici „dohodaši“ i slobodna zanimanja (npr. odvjetnici, javni bilježnici, zdravstveni djelatnici, umjetnici i sl.) što znači da se rokovi ispunjenja, ali i posljedice zakašnjenja primjenjuju i na njih. Dakle, ovlašćuje ih se i na potraživanje posebne naknade u protuvrijednosti od 40 eura u slučaju kašnjenja.

Zakon regulira materiju ispunjenja novčanih obveza između poduzetnika, te između poduzetnika i osobe javnog prava gdje je osoba javnog prava dužnik novčane obveze.

Poslovne transakcije između 2 poduzetnika

U ovim odnosima moguće je ugovoriti rok plaćanja do 60 dana. Iznimno, kod ugovora o robno trgovačkom kreditu može se ugovoriti i dulji rok plaćanja, ali ne dulji od 360 dana. Dakle, za mogućnost ugovaranja dužeg roka plaćanja više se ne traži uvjet davanja zadužnice ili drugog sredstva osiguranja sa snagom ovršne isprave, već se mora raditi o kupnji robe na kredit. Takvo ugovaranje plaćanja mora biti u pisanoj formi i ne smije biti rezultat očite neravnopravnosti na štetu vjerovnika novčane tražbine, u ovom slučaju prodavatelja. U teoriji se kao jedan od oblika robno trgovačkog kredita javlja odobravanje popusta u slučaju plaćanja obveze prije dospijeća (tzv. kasa skonto). U slučaju ako bi dva poduzetnika ugovorila rok plaćanja duži od 60 dana, takvo ugovaranje ne bi bilo ništetno samo po sebi, već samo onda ako bi time suprotno načelu savjesnosti i poštenja, bila prouzročena očigledna neravnopravnost na štetu vjerovnika novčane obveze. No, ugovorna odredba kojom je ugovoren rok plaćanja duži od 360 dana, bit će ništetna uvijek te se s takvom odredbom postupa kao da je nema.

Poslovne transakcije između poduzetnika i osobe javnog prava kao dužnika novčane obveze

U ovim odnosima moguće je ugovaranje roka plaćanja do 30 dana. Iznimno i samo ako je to objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora može se ugovoriti duži rok plaćanja, ali ne duži od 60 dana. Upravo dio ove odredbe koji traži objektivnu opravdanost posebnim značajkama i naravi ugovora dodan je ovim posljednjim izmjenama Zakona, a što na osobu javnog prava stavlja i teret dokazivanja tih okolnosti. Također, ovo ugovaranje dužeg roka mora imati pisanu formu i ne smije biti rezultat očite neravnopravnosti na štetu vjerovnika novčane tražbine. Svako ugovaranje roka plaćanja u ovim odnosima dužeg od 60 dana ili dužeg od 30 a kraćeg od 60 i nije objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora, ima za posljedicu apsolutnu ništetnost takve odredbe.

Početak računanja roka

U odnosu na početak računanja roka plaćanja nije došlo do promjena, te se isti računa kao i dosad. To znači da rok za plaćanje počinje teći od dana primitka računa odnosno drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu. Potrebno je napomenuti kako je svaka odredba ugovora, činidba ili praksa, kojom se određuje datum primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ništetna i ne obvezuje ugovorne strane.

Tek ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili je dužnik primio račun prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu, početak roka za plaćanje počinje teći od dana otkad je vjerovnik ispunio svoju obvezu. U praksi nekih hrvatskih poslovnih subjekata dolazi do izbjegavanja primitka računa ili tvrdnje dužnika da račun nije primljen. Međutim, okolnost primitka računa nije i ne može biti od značaja za obvezu dužnika da podmiri tražbinu vjerovniku sukladno ugovoru. Od presudnog značenja je zapravo činjenica izvršenja obveza tj. okolnost je li vjerovnik izvršio svoju obvezu sukladno ugovoru pa ako jest, pripada mu i pravo na naknadu za izvršeno, te pravo na kamate i posebnu naknadu ako dužnik padne u zakašnjenje.

Dan primitka računa mjerodavan je i u situacijama u kojima je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled predmeta obveze. Ali ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka roka za pregled (koji ne može biti duži od 30, osim u iznimnim slučajevima) tada će se početak roka početi računati od dana isteka roka za predmet obveze.

Posljedice u kašnjenju s plaćanjem

Za dužnika novčane obveze koji je ne podmiri u ugovorenom odnosno zakonskom roku, nastaje odgovornost po dvije osnove. Prva osnova je obveznopravne prirode prema vjerovniku. Naime, dužnik koji zakasni s ispunjenjem glavnice, duguje vjerovniku i zakonske ili ugovorne kamate za kašnjenje s plaćanjem, a vjerovnik pored toga ima i pravo na naplatu posebne naknade u iznosu od 40 eura u kunskoj protuvrijednosti. Svako isključivanje, ograničavanje ili uvjetovanje prava vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem ili pravo na posebnu naknadu je ništetno što znači da je bez učinka prema vjerovniku i vjerovnik neovisno o takvoj odredbi ugovora radnji ili praksi stranaka ima pravo na iste. Naravno, nakon što ova potraživanja dospiju, moguće je naknadno odricanje.

Druga posljedica koja može proizaći iz zakašnjenja je odgovornost dužnika za prekršaj. Zakon je u tom pogledu posebno strog prema dužnicima, te kao prekršajnu sankciju za kašnjenje s plaćanjem u ugovorenom odnosno zakonskom roku predviđa novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 kn do 1.000.000,00 kn za poduzetnika, odnosno u iznosu od 1.000,00 kn do 50.000,00 kn za odgovornu osobu pravne osobe poduzetnika. Identične novčane kazne propisane su i za osobe javnog prava.