Piše: Mirjana Paić Ćirić

Činjenica da osoba ima uređen status osiguranika u sustavu osiguranja temeljem jedne osnove ne oslobađa je plaćanja doprinosa temeljem druge osnove (pa i samostalne djelatnosti) za koju je propisana obveza plaćanja doprinosa. Naime, obveze doprinosa po više osnova i za isto razdoblje se međusobno ne isključuju.

Međutim, način plaćanja doprinosa samo od obavljanja samostalne djelatnosti se razlikuje od načina plaćanja doprinosa ako je osoba istovremeno i u radnom odnosu u kojem slučaju to obavljanje samostalne djelatnosti u Zakonu o doprinosima pronalazimo pod nazivom – druga djelatnost.

Stoga je Zakonom o doprinosima propisano da je osoba koja obavlja drugu djelatnost obvezna plaćati doprinose prema godišnjoj osnovici s tim da iznos te osnovice, vrste i godišnje iznose doprinosa utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Osnovica koja služi za obračun doprinosa ovisi o načinu plaćanja poreza:

  • ako se od druge djelatnosti utvrđuje dohodak – osnovica je dohodak (razlika primitaka i izdataka) poreznog razdoblja (kalendarske godine) prije propisanih umanjenja i prenesenog gubitka,
  • obvezniku koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit – osnovica je dobit poreznog razdoblja prije umanjenja za preneseni gubitak i prije propisanih ostalih umanjenja i uvećanja dobiti,
  • ako obveznik od druge djelatnosti utvrđuje paušalni dohodak – osnovica je paušalni dohodak.

Godišnja osnovica za 2013. ne može iznositi više od  61.362,60 kn (umnožak prosječne plaće RH za razdoblje I – VIII. 2012., koeficijenta 0,65 i brojke 12).

U slučaju da je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće od godine dana, najviši iznos godišnje osnovice je razmjeran broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na brojku 12. Pritom ističemo da se u broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti računa:

  • svaki puni mjesec obavljanja druge djelatnosti, uvećan za
  • posljednji mjesec, pri čemu nije bitno koliko se dana obavljala druga djelatnost u tom mjesecu,
  • bez umanjenja za mjesece u kojima je obveznik privremeno obustavio djelatnost i mjesece u kojima je koristio pravo na bolovanje.

Međutim, osobi koja od te djelatnosti plaća porez na dohodak prema paušalnom dohotku u broj mjeseci se ne uzima razdoblje privremene obustave.

Na osnovicu propisanu rješenjem Porezne uprave plaćaju se sljedeći doprinosi:

  • za mirovinsko osiguranje – 20% ili za osobu u II. stupu mirovinskog osiguranja – 15% + 5%,
  • za zdravstveno osiguranje – 13%.

To znači da obveza doprinosa za tekuću godinu dospijeva sljedeće godine, nakon što obveznik obavljanja druge djelatnosti podnese godišnju prijavu poreza na dohodak (krajem veljače), odnosno prijavu poreza na dobit (do kraja travnja), u roku do 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku.

Natrag