Piše: Ivan Kelebuh
U Hrvatskoj je u 2012. zabilježeno 62,7 mil. turističkih noćenja, što je za 4% više nego 2011. Unatoč kontinuiranom rastu turističkih noćenja u posljednjih 12 godina, razina noćenja još uvijek nije dostigla onu iz 1988. kada je ostvareno čak 67,3 mil. noćenja.
Trend noćenja pokazuje da je u razdoblju od 1988. do 1991. broj noćenja smanjen za 56,8 mil. ili 84,6%. S druge strane, od 1994. do 2004. broj noćenja je povećan za visokih 95% i dostigao je 47,8 milijuna. Takav pozitivni trend nastavljen je i u 2012. te je veći za 32% ili 15 mil. noćenja nego u 2004.
Broj dolazaka turista u periodu od 1988. do 2012. pokazuje porast od 1,5 mil. ili 14,3% i iznosi11,8 mil. dolazaka. Ovakav pozitivan rezultat povećanog broja turista i turističkih noćenja je devizni prihod koji ostvaruje turizam. Time je devizni prihod povećan s 2,4 milijarde eura u 1997. na 6,27 milijardi eura u deset mjeseci prošle godine ili 167%, a do kraja 2012. procjenjuje se na 6,8 milijardi eura. Smještajni kapaciteti (sobe i apartmani) od 1988. do 2012. smanjeni su za čak 50,3 tisuće ili 14,1%. Za daljnji razvoj turizma u Hrvatskoj neophodni su novi kapaciteti za smještaj turista te novi sadržaji u turizmu.

Broj ostvarenih noćenja stranih turista u Tablici 2. pokazuje da grupa od dvanaest zemalja izravno određuje ukupan broj noćenja stranih turista, jer na njih otpada čak 84,9%, a na sve preostale zemlje otpada 15,1%. Unutar tih zemalja, na prvih pet zemalja otpada 51%, a to su: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka i Italija. Pritom treba naglasiti da udio njemačkih gostiju iznosi 24,2%, te da je u 2012. porastao za 11,7% u odnosu na 2011. Raspon noćenja koja su ostvarili gosti iz ovih dvanaest zemalja je od 1,6 milijuna (Rusi) do 13,9 mil. noćenja (Nijemci). Prosječan boravak u 2012. iznosi 5,5 noćenja. Najdulje borave gosti iz Rusije (8 noćenja), te Nizozemci (7,7 noćenja) i Nijemci (7,5 noćenja). Prosječno su najkraće boravili domaći gosti (3,6 noćenja).

Grafikon broj 1.

U 2012., od ukupno 62,7 mil. noćenja, 21,8 mil. je ostvareno u privatnom smještaju (35%). U kampovima je zabilježeno 15,8 mil. noćenja (25%) te u hotelima 16,4 mil. (26%). Prema tome, na te tri vrste smještaja otpada 86% ukupnog prometa u 2012. Ukupan broj noćenja u 2012. prema 2011. veći je za 4%. Tome povećanju pridonio je rast noćenja u svim glavnim vrstama smještajnih kapaciteta. Natprosječni porast od 7,1% imali su kampovi, a manji od prosjeka hoteli (2,8%) te privatni smještaj (3,2%).
Grafikon broj 2.

Prema ostvarenim noćenjima u 2012. godini na četiri županije otpada 78,5% svih noćenja. Na prvom mjestu je Istarska županija sa 19,9 milijuna noćenja i povećanjem za 4,6%, potom Primorsko-goranska županija (12,0 milijuna noćenja) za 2% više, Splitsko-dalmatinska županija (10,5 milijuna noćenja) za 2,6% više i Zadarska županija (6,8 milijuna noćenja) i 4,7% više nego 2011. godine. Preko dva milijuna noćenja ostvarili su Rovinj (3,0 milijuna noćenja), 2,2% više, potom Poreč (2,6 milijuna noćenja), 2,3% više i Dubrovnik (2,4 milijuna noćenja) i čak 10,2% više nego 2011. godine. Između jedan i dva milijuna noćenja u 2012. ostvarili su ovi gradovi: Medulin (1,9 mil.noćenja), Mali Lošinj (1,8 mil. noćenja), Umag (1,7 mil. noćenja), Crkvenica i Funtane (1,4 mil.noćenja), Pula (1,3 mil.noćenja), Labin i Zagreb (1,2 mil.noćenja), Opatija, Šibenik, Rab i Novalja (1,1 mil. noćenja) i Zadar i Vodice (1,0 mil. noćenja).
Grafikon broj 3.
