Piše: Ivan Kelebuh
Strukturni problemi hrvatskog gospodarstva potencirani globalnom ekonomskom krizom zabilježili su usporavanje, a zatim rezultirali i padom BDP-a. Trend BDP-a kontinuirano pada od 2009. do 2012. te i u prvom i drugom tromjesečju 2013.
U razdoblju od 2009. do 2012. prosječna godišnja stopa pada BDP-a iznosila je 2,8%. Taj pad BDP-a u prvom polugodištu 2013., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, usporen je i iznosi 1,1%. Spomenuti pad BDP-a smanjio je razinu razvijenosti Hrvatske u odnosu prije krize (2007.), ali i u odnosu na zemlje EU. Na takav pad BDP-a najveći su utjecaj imale sve kategorije potrošnje, smanjenje izvoza roba i usluga, osobna potrošnja, a najviše investicije u fiksni kapital. Tijekom cijelog razdoblja investicije u fiksni kapital bilježe visoku stopu pada, a realna vrijednost u 2012. bila je čak 34,9% manja nego u 2008.
Tablica 1. Tromjesečni obračun BDP-a prema rashodnoj metodi, tekuće cijene
Trend BDP-a kontinuirano pada već sedam tromjesečja, dakle od zadnjeg kvartala 2011. U tih 21 mjeseci kvartalni realni BDP smanjen je za 3,1%. Smanjenju BDP-a doprinijele su sve komponente, a najviše izvoz roba i usluga te investicije u fiksni kapital.
Podaci prezentirani u Tablici 2. pokazuju realne stope rasta tromjesečnog BDP-a Hrvatske prema kategorijama potrošnje. Bruto domaći proizvod realno je manji za 0,7% u drugom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prema kategorijama, porast bilježe izdaci za potrošnju kućanstava (+0,5%), izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) (+1,4%), izdaci za potrošnju države (+1,3%), bruto investicije u fiksni kapital (+0,9%) i izvoz roba i usluga (+0,8%). Prema kategorijama potrošnje, uvoz roba i usluga je odbitna stavka za obračun BDP-a, a on je porastao za čak 4,9%. Prema tome, doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realnog rasta BDP-a bio je pozitivan (1,1%), dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan (1,8%).
Najveći doprinos rastu BDP-a u drugom tromjesečju 2013. ostvaren je izvozom turističkih usluga, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren uvozom roba.
Bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2013. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine realno je manja za 0,6%. Na realni rast BDV-a utjecao je rast BDV-a zabilježen u ovim djelatnostima: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (+0,3%), Trgovina, prijevoz i skladištenje te smještaj, priprema i usluživanje hrane (+0,9%), Informacije i komunikacije (+0,6%), Stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (+0,5%) te Javna uprava i obrana, obrazovanje, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (+1,1%) u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
Realni pad BDV-a ostvaren je u ovim djelatnostima: Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije (-2,6%), Građevinarstvo (-4,7%), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (-1,9%), Poslovanje nekretninama (-0,9%) i Ostale uslužne djelatnosti (-4%) u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.
Najveći doprinos rastu BDP-a u drugom tromjesečju 2013. ostvaren je u Opskrbi električnom energijom i plinom, Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a dok je najveći doprinos smanjenju BDP-a ostvaren u Prerađivačkoj industriji, koja kontinuirano bilježi pad proizvodnje.
Tablica 2. Tromjesečni obračun BDP-a, realne stope rasta, odnos prema istom tromjesečju prethodne godine
