Trend pada industrijske proizvodnje u RH nastavlja se i u kolovozu ove godine. Prema desezoniranim podacima, pad je u odnosu na srpanj za 0,8% i na godišnjoj razini za 3,5% odnosno u kolovozu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj i godišnjoj odrazio se i na ukupnu kumulativnu razinu, tako da je za prvih osam mjeseci ove godine prema istom razdoblju prošle godine industrijska proizvodnja manja za 1,6%. Taj pad je manji nego cijele prošle godine. Smanjenju industrijska proizvodnje za osam mjeseci ove godine najviše su pridonijeli kapitalni proizvodi (-12,6%), potom trajni proizvodi široke potrošnje (-6,4%) i netrajni proizvodi široke potrošnje (-3,5%). Istovremeno, pad industrijske proizvodnje ublažili su veći porast proizvodnje energije (+7,0%) i intermedijarni proizvodi (+0,2%).
Tablica1.Verižni indeksi industrijske proizvodnje prema GIG-u 2009. i NKD-u od 2010. do 2013.
IZVOR:DZS
Iz podataka prezentiranih u Tablici 1. vidljivo je da trend industrijske proizvodnje od 2010. do 2012. pokazuje prosječni godišnji pad industrijske proizvodnje od 2,7% i za prvih osam mjeseci 2013. u odnosu na isto razdoblje 2012. iznosio je 5,5%.Tom smanjenju najviše je pridonijela prerađivačka industrija sa svojim udjelom od 78% u ukupnoj industrijskoj proizvodnji i sa prosječnom godišnjom stopom pada od 3% od 2010. do 2012.
Za prvih osam mjeseci ove godine prema istom razdoblju prošle godine, prema područjima djelatnosti, najveći pad proizvodnje ima prerađivačka industrija (-4,5%), potom rudarstvo i vađenje (-3,7%), dok opskrba električnom energijom, plinom i parom ima povećanje proizvodnje (+15,7%).
U prvih osam mjeseci 2013. u odnosu na isto razdoblje 2012., prerađivačka je industrija sa svojim udjelom od 78,2% ostvarila pad proizvodnje za (-4,5%). Od ukupno 24 odjeljaka prerađivačke industrije, 8 ima porast proizvodnje, a preostalih 16 ima pad proizvodnje. Najveći pad nastavlja bilježiti proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodovi) (-48,3%) te računala, elektroničkih optičkih proizvoda (-18,1%), odjeće (-13,9%), pića (-6,5%), motornih vozila, prikolica i poluprikolica (-5,9%), naftnih proizvoda (-4,8%) i prehrambenih proizvoda (-2,7%). Nasuprot tome, najveće povećanje proizvodnje ostvarile su proizvodnja metala (+13,5%), potom farmaceutskih proizvoda (+1,7%) i kemikalija i kemijskih proizvoda (+1,1%).
Kretanja industrijske proizvodnje u RH s Europskom unijom bila su konvergentna sve do 2010., od kada se počinje u RH bilježiti divergencija u odnosu na EU-27. Na kraju trogodišnjeg razdoblja (2009.-2012.), industrijska je proizvodnja bila niža za 13,7% od one iz 2008. (na razini oko 83% iz 1990.). Na taj je način produbljen problem deindustrijalizacije koji je trajao zadnja tri desetljeća.
Tablica 2.Industrijska proizvodnja u RH i zemljama EU od 2010. do 2013.
Izvor: DZS i EUROSTAT
Natrag