Piše: Dušanka Marinković Drača
Prema prevladavajućem mišljenju, kolektivni ugovor ima prije svega zaštitni učinak u odnosu na radnike, jer za njih određuje minimum prava i uvjeta rada. Međutim i na strani poslodavaca je očevidan interes za zaključivanjem kolektivnih ugovora, s jedne strane zbog socijalnog mira za vrijeme važenja kolektivnog ugovora, a s druge strane zbog ujednačavanja cijene rada i uvjeta rada, što mu na tržištu jamči konkurentnu sposobnost.
Međutim, kolektivni ugovor poslodavcima može biti i instrument za rješavanje određenih pitanja koja se odnose na zapošljavanje, organizaciju radnog vremena ili smanjenje troškova zaposlenih.
Zapošljavanje na određeno vrijeme
Prema Zakonu o radu u slučaju kada se sklapa više uzastopnih ugovora na određeno vrijeme, njihovo trajanje je ograničeno na najduže tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika ili zbog nekih drugih objektivnih razloga dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom. Dakle, ako postoji takav objektivni razlog, moguće ga je predvidjeti kolektivnim ugovorom i na taj način produžiti trajanje više uzastopnih ugovora i na razdoblje duže od tri godine.
Organizacija radnog vremena
Kolektivnim ugovorom mogu se za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada noćnog radnika, dnevnom i tjednom odmoru, ako je to neophodno zbog udaljenosti između mjesta rada radnika i njegovog prebivališta ili zbog udaljenosti između različitih mjesta rada radnika, ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine, kada obavljanje poslova zahtijeva stalnu prisutnost, ako se radi o djelatnosti pružanja usluga ili proizvodnje u neprekidnom trajanjuako se radi o djelatnosti s izraženom promjenom intenziteta aktivnosti, kao i u slučaju više sile te nastupa izvanrednih i nepredvidivih okolnosti i događaja. U navedenim slučajevima dnevni odmor može se skratiti s najmanje 12 na najmanje 8 sati, a tjedni na 20 sati, uz obvezu osiguranja zamjenskog odmora.
Također, temeljem kolektivnog ugovora preraspodjela radnog vremena može se uvesti na način da radnik može raditi i do 56 sati tjedno, dok je bez kolektivnog ugovora ista ograničena na 48 sati tjedno.
Cijena rada
Česti su slučajevi prekida rada zbog nedostatka poslova ili nekih drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, u kojima poslodavac čak donosi odluku da radnik nije dužan dolaziti na posao. Ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, u tom slučaju radnik,iako ne radi, ostvaruje naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca. Dakle,moguće je kolektivnim ugovorom predvidjeti takve prekide rada i plaću koja će biti niža od plaće koju radnik ostvaruje dok radi, ali ne niža od iznosa minimalne plaće.
Kolektivnim ugovorom i minimalna plaća može se ugovoriti u iznosu nižem od 2,984,78 kn, tako da umanjeni iznos minimalne plaće ne može biti niži od 2.835,54 kn.
Sklapanje i sadržaj kolektivnog ugovora
Kolektivni ugovor može se sklopiti i na razini poslodavca, pri čemu je važno da kod poslodavca djeluje neki od registriranih sindikata. Ukoliko poslodavac ima interes da neko od navedenih pitanja uredi kolektivnim ugovorom, tada može pregovarati samo o tom pitanju i sklopiti kolektivni ugovor, primjerice, samo o radu na određeno vrijeme ili samo o radnom vremenu.
Natrag