Jesensko čišćenje

Piše: Irena Đurica

Uređivanje PK kartica radnika kao priprema za novi Obrazac JOPPD

Polako, ali sigurno približava nam se i dan početka primjene famoznog Obrasca JOPPD. Naravno da je neophodno informirati se tko je sve dužan popunjavati i dostavljati novi Obrazac i za koje primitke, potrebno je polako početi savladavati način popunjavanja obrasca, neosporno je da je potrebno donekle uskladiti i način rada unutar društva (npr. odrediti kad i na koji način će doći do određenih isplata radnicima), međutim smatramo da bi ovih preostalih nekoliko mjeseci do primjene trebalo obratiti pažnju i na uređivanje PK kartica radnika.

Prebivalište ili uobičajeno boravište. Do sada je Porezna uprava dosta teško mogla pratiti svojevrsnu zloupotrebu ovog instituta, međutim primjenom novog Obrasca JOPPD navedeno postaje itekako transparentno. Naime, na novom obrascu obvezatno je upisati šifru općine/grada prebivališta (uobičajenog boravišta) radnika, a kao poseban podatak i šifru općine/grada rada radnika pri čemu šifra prebivališta mora odgovarati onoj na PK kartici. Svjedoci smo svakodnevno da mnogi imaju prijavljeno prebivalište u mjestima gdje nema razrezane stope prireza ili je ona manja od mjesta gdje radnik zaista boravi i radi.

Što je onda točno? Što poslodavac može, a što mora učiniti i treba li se poslodavac uopće s tim opterećivati?

Krenimo od ovog zadnjeg. Poslodavac uvijek postupa prema informacijama dostupnim u PK kartici i nije odgovoran za krivu uplatu poreza i prireza zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika na PK kartici.

Međutim, poslodavac je dužan izvijestiti radnika ako iz bilo kojih razloga ima saznanja da su podaci na PK kartici netočni te mora zatražiti da ih radnik putem nadležne ispostave PU izmijeni. Ako radnik ne dostavi poslodavcu pravilno izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima, poslodavac je dužan pisanim putem izvijestiti nadležnu ispostavu PU prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obvez¬nika.

Treba naglasiti da se prebivalište ne određuje po osobnoj iskaznici i prijavljenom prebivalištu na MUP-u nego isključivo po odredbama poreznih propisa. Isti definiraju da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine pri čemu boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u RH ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežito zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje dužnosti.

Uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine pri čemu kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine nisu važni.

Uzmimo za primjer osobu koja ima u vlasništvu stan u Zadru, a u isto vrijeme u Zagrebu ima stan u najmu jer u Zagrebu radi. U ovom slučaju imamo svojevrsni sukob dva grada i presudno će biti da li osoba ima obitelj ili ne i gdje obitelj prebiva. Ako obitelj i dalje živi u Zadru onda osoba ima prebivalište u Zadru bez obzira što tokom godine živi i radi u Zagrebu. Međutim, da se obitelj zajedno sa osobom preselila u Zagreb onda bi se prebivalište pomaknulo u Zagreb. A ako osoba nema obitelj, prebivalište se ponovno pomiče na Zagreb jer je to mjesto gdje osoba pretežito boravi (broj dana provedenih u Zagrebu veći je od broja dana provedenih u Zadru).

Kao drugi primjer uzmimo osobu koja nema nigdje stan u vlasništvu. U Zadru npr. živi kod roditelja, a u Zagrebu kod prijatelja i osoba je samac. U tom slučaju bitno je odrediti uobičajeno boravište, odnosno broj dana fizičke prisutnosti u svakom gradu.