Piše: Ivan Kelebuh
Kontinuirani pad građevinske aktivnosti od 2008. nastavljen je i u 2012., a također i u prvom kvartalu 2013. Tako već petu godinu zaredom pada fizički obujam građevinske aktivnosti uz pad vrijednosti investicija, a time i udjela u bruto dodanoj vrijednosti u djelatnosti građevinarstva. Nepovoljna situacija nastavljena je u svim vidovima građevinske aktivnosti. Tako u stanogradnji još postoji neprodanog stambenog i poslovnog prostora koji sužava prostor za novu stanogradnju. Potražnja za stanovima je potisnuta zbog djelovanja krize i neizvjesnosti stalnog zaposlenja, pa se stanovništvo suzdržava od dugoročnog zaduživanja putem stambenih kredita. Slična je situacija i u izgradnji infrastrukturnih objekata gdje je aktivnost snažno usporena nakon 2008., odnosno po završetku vala investiranja u cestogradnju i izgradnju sportskih dvorana.
U Europskoj uniji situacija je bila nešto povoljnija u pogledu građevinske aktivnosti nego u Hrvatskoj, s obzirom da je nakon četiri godine uzastopnog pada, fizički obujam građevinskih radova povećan za 1,5%. Međutim, situacija u EU u 2012. prema 2011. vrlo je divergentna s polarizacijom na dio zemalja koje bilježe rast građevinske aktivnosti te na zemlje u kojima je kriza građevinarstva izraženija od one u Hrvatskoj. Građevinska aktivnost porasla je u Estoniji (18,4%), Latviji (14,4%), Švedskoj (5,2%) i Austriji (1,9%). Istodobno je snažan pad građevinske aktivnosti, ujedno i izraženiji nego u Hrvatskoj (-10,8%), zabilježen u Grčkoj (-26,1%), Portugalu (-17,0%), Sloveniji (-16,9%), Italiji (-13,9%) i Slovačkoj (-12,2%). Oporavak građevinske aktivnosti je neujednačen unutar zemalja EU i spor, posebno imajući u vidu dužničku krizu i snažnu fiskalnu konsolidaciju koja ju prati, ostavljajući tako vrlo sužen prostor za investicije javnog sektora na koje se uobičajeno odnosi značajan dio građevinske aktivnosti.
Tablica 1. Neki pokazatelji građevinarstva Hrvatske od 2008. do 2012.
Podaci prezentirani u Tablici 1. pokazuju kretanje pokazatelja u građevinarstvu od 2008. do 2012. u Hrvatskoj. U tom razdoblju indeks fizičkog obujma prosječno godišnje je manji za čak 10,5%, a to je najveći pad od svih područja djelatnosti. Na takav pad građevinske aktivnosti najveći utjecaj imale su investicije koje su smanjene od 2008. do 2011. za čak više od tri puta (311,0%) ili 8,4 milijarde kn. Posljedice ovih nepovoljnih kretanja odrazile su se na broj zaposlenih, koji je manji za oko 19.000 osoba, broj površina ukupnih zgrada za 226%, i broj stanova za 273% je manji u 2012. nego u 2008. Isto tako je i udio investicija u bruto dodanoj vrijednosti smanjena sa 5,7% na 3,4%.
Nepovoljni trend kretanja građevinske aktivnosti nastavljen je i u travnju ove godine u kojem je fizički obujam građevinskih radova na mjesečnoj razini smanjen za 3,1%, a na godišnjoj razini za 8,5%. Pritom se i nadalje bilježi pad radova na zgradama (-15,4%), dok je pad aktivnosti na ostalim objektima manje izražen (-0,4%). Unatoč činjenici da je pad aktivnosti na ostalim građevinama slabo izražen, ipak je zabrinjavajući s obzirom da su u prethodna tri mjeseca u tom segmentu bilježene pozitivne stope rasta koje su ublažavale pad ukupne građevinske aktivnosti.
Nepovoljni trend kretanja nastavlja se i u zemljama EU-28 u građevinskoj aktivnosti koja je u odnosu na travanj prošle godine smanjena za 5,9%, a u zemljama EA-17 za 6,8%. Najveći porast građevinske aktivnosti imale su Mađarska (+9,8%) te Švedska i Bugarska (+3,6%). U ostalim je zemljama zabilježen je pad građevinske aktivnosti koji je bio najizraženiji u Poljskoj (-25,1%), Portugalu (-23,7%), Sloveniji (-19,0%), Češkoj (-12,9%), Španjolskoj (-12,4%), Rumunjskoj (-11,9%) i Nizozemskoj (-11,2%).
Natrag