FOTO: FREEPIK
U Nar. nov., br. 155/25 od 31. prosinca 2025. objavljena je je Kamatna stopa Europske središnje banke na glavne operacije refinanciranja, koja je na snazi 1. siječnja 2026. te iznosi 2,15% godišnje. Riječ je o referentnoj stopi za izračun zateznih i ugovornih kamata u razdoblju od 1.1. do 30.6.2026.
Ta stopa je važeća još od 11.6.2025., što znači da stope zateznih i ugovornih kamata u RH također ostaju iste kao i u prethodnom polugodištu.
Stope zateznih kamata
Slijedom tog podatka, u razdoblju od 1.1.2026. do 30.6.2026. primjenjuje se stopa zateznih kamata u visini od 10,15% na sljedeće odnose:
- na poslovne transakcije između poduzetnika odnosno između poduzetnika i osobe javnog prava kao dužnika novčane obveze (2,15 + 8, prema čl. 3. toč. 19. i 20. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Nar. nov., br. 108/12 – 114/22), te
- na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava (2,15 + 8, prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, Nar. nov., br. 45/05 – 155/23).
Na ostale odnose primjenjuje se u istom razdoblju stopa zakonske zatezne kamate u visini od 5,15% (2,15% + 3, prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, Nar. nov., br. 45/05 – 155/23; ZOO).
To bi bili svi oni odnosi koji nisu poslovne transakcije niti su trgovački ugovori odnosno ugovori između trgovaca i osoba javnog prava. Tako bi ova kamatna stopa bila primjenjiva za kašnjenje u plaćanju zakonskih obveza, poput poreza i drugih javnih davanja, u plaćanju tražbina iz radnih odnosa ili za kašnjenje u vraćanju zajmova danih fizičkim osobama i dr.
U nastavku se daje pregled stopa zateznih kamata od početka primjene kune, koje su se utvrđivale na razini godine odgovarajućim Odlukama, a od 1.1.2008. primjenom Zakona o obveznim odnosima, te od 30.6.2013. primjenom Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (u odnosu na poslovne transakcije između poduzetnika odnosno između poduzetnika i osobe javnog prava kao dužnika novčane obveze).
Tablica 1. Prikaz stopa zakonskih zateznih kamata od 11.9.1996. do 1.8.2015.
Tablica 2. Prikaz stopa zakonskih zateznih kamata od 1.8.2015. do 30.6.2026.
Stope ugovornih kamata
Osim zateznih kamata, ZOO uređuje i ugovorne kamate u čl. 26., 27. i 28. ZOO-a. Ovdje je pak potrebno posebno naglasiti da se kod zateznih kamata (bilo zakonskih bilo ugovornih) radi o kazni za neplaćanje, dok se kod ugovornih kamata radi o cijeni kapitala.
Zakonom o obveznim odnosima propisane su najviše dopuštene ugovorne kamate na dan sklapanja ugovora o zajmu, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. To znači da je u razdoblju od 1.1.2026. do 30.6.2026. dozvoljeno ugovaranje kamata najviše do stopa koje se navode u nastavku.
U odnosima između osoba od kojih barem jedna nije trgovac najviša ugovorna kamatna stopa iznosi 7,725% (5,15 + 0,5 X 5,15). Ako su u ovim odnosima kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, vrijedi kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno čl. 26. st. 1. ZOO-a. To bi značilo 1,2875% (5,15 X 0,25).
Između trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava najviša ugovorna kamatna stopa iznosi 17,7625% (10,15 + 0,75 X 10,15). Ako su između trgovaca kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, vrijedi polovina stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno čl. 26. st. 1. ZOO-a. To bi značilo 2,575% (5,15 X 0,5). Ako su u ovim odnosima ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa.
Usporedno je važno voditi računa i o poreznom aspektu ugovorene stope. Primjerice, u slučajevima kada društvo daje beskamatni zajam ili zajam svom radniku uz kamatu nižu od 2% godišnje, sukladno Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak razlika kamate do 2% smatrat će se neto plaćom u naravi tog radnika, te je takav neto primitak u naravi potrebno preračunati na bruto i obračunati sva davanja kao i uz redovnu plaću. Za davanje zajma vlasniku (članu društva), razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje oporezuje se pak porezom na dohodak od kapitala.
Prema čl. 20.a Zakona o potrošačkom kreditiranju (Nar. nov., br. 75/09 – 156/23) maksimalna efektivna kamatna stopa (u nastavku: EKS) za potrošačke kredite jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata uvećanoj za dva postotna boda, a maksimalna EKS za stambene kredite jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata. To znači da u razdoblju od 1.1.2026. do 30.6.2026. maksimalna EKS za potrošačke kredite iznosi 7,15%, a maksimalna EKS za stambene kredite iznosi 5,15%.
Za sva dodatna pitanja slobodno nam se obratite putem TEB-ovog telefonskog savjetničkog servisa.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
