FOTO: UNSPLASH
Gubitak je negativan financijski rezultat poslovanja. Utvrđuje se kao višak rashoda nad prihodima u obračunskom razdoblju i prikazuje u pasivi bilance, a predstavlja smanjenje vrijednosti vlastitog kapitala.
Može se razlikovati gubitak prije i gubitak nakon oporezivanja, jer je zbog razlike između računovodstvenih i poreznih propisa u tretmanu pojedinih prihoda i rashoda moguće utvrditi obvezu za porez na dobit iako je iskazan računovodstveni gubitak. Taj porez povećati će gubitak.
Gubitak se mora iskazati u financijskim izvještajima razdoblja na koje se odnosi kao gubitak tekuće godine, a najranije se može pokriti s prvim danom slijedećeg obračunskog razdoblja. Sa prelaskom u sljedeću godinu tekući gubitak naziva se preneseni gubitak, pa se uvijek pokriva preneseni gubitak.
Ako poduzetnik ostvaruje gubitak više godina za redom koji nije pokrio, svi ti gubici preneseni iz prethodnog razdoblja zbrajaju se s gubitkom tekuće godine i čine ukupan gubitak.
Pokriće gubitka
Zakonom nije propisan rok u kojem se gubitak mora pokriti. Međutim, kad poduzetnik ostvari dobit, dužan je tu dobit prvo iskoristiti za pokriće gubitka. Tek nakon toga, ako je ukupni preneseni gubitak manji od ostvarene dobiti, preostala dobit može se iskoristiti za ostale namjene prema redoslijedu propisanom Zakonom o trgovačkim društvima (ZTD), nakon čega se smije isplatiti i vlasnička naknada. Ako je, međutim, preneseni gubitak veći od ostvarene dobiti, dobit se u cijelosti mora iskoristiti za pokriće gubitka, a ostatak gubitka iznad ostvarene dobiti pokrit će se u narednom razdoblju.
Gubitak se pokriva odlukom skupštine poduzetnika iz tekuće i zadržane dobiti i/ili rezervi, u skladu sa ZTD-om. Mogu pomoći i uplate (pokloni) vlasnika, poslovnih partnera ili odustajanje dobavljača od potraživanja. Pri tom se pokloni iskazuju kao prihod koji povećava dobit, pa se nakon obračuna poreza gubitak u stvari pokriva iz tako povećane dobiti.
Gubitak se može nadoknaditi i na teret temeljnog kapitala, ako je temeljni kapital upisan u iznosu većem od najnižeg propisanog iznosa, prema odredbama ZTD-a o smanjenju temeljnog kapitala. Ako kapitala iz kojeg bi se želio pokriti gubitak nema dovoljno, može se provesti dokapitalizacija u novcu, stvarima i pravima, kao i pretvaranjem potraživanja poslovnih partnera (dugova) u kapital. Dokapitalizacija koja nije u novcu, prije upisa u sudski registar podliježe reviziji. Dokapitalizaciju je moguće provesti i bez registracije u sudskom registru, unosom u neupisani kapital, u skladu s propisima.
Gubitak iznad visine kapitala
Kad visina gubitka preraste vrijednost kapitala, taj dio gubitka naziva se gubitak iznad visine kapitala. U tom slučaju vlastiti kapital je u cijelosti „potrošen“ i više nema nikakvu vrijednost, pa se ovaj gubitak može pokriti isključivo iz buduće dobiti, poklona, dokapitalizacije ili eventualno iz temeljnog kapitala (ako je veći od najnižeg propisanog iznosa, na način i pod uvjetima propisanim ZTD-om). Gubitak iznad visine kapitala iskazuje se zajedno s gubitkom do visine kapitala u pasivi bilance kao negativna stavka, pa je u takvom slučaju zbroj pasive manji od stvarnih ukupnih obveza.
ZTD propisuje da je uprava (direktor) dužna odmah sazvati i izvijestiti skupštinu poduzetnika ako nastane gubitak u visini polovine temeljnog kapitala.
Gubitak i nelikvidnost
Česta posljedica gubitka je nelikvidnost, koja dalje uzrokuje kašnjenje plaćanja i neplaćanje. Stečajni zakon propisuje da su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost razlozi za pokretanje stečaja, te provedbu stečajnog postupka i postupka prisilne nagodbe. Pitanja nelikvidnosti i insolventnosti dopunski uređuje Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ovaj Zakon propisuje obvezu osiguranja adekvatnosti kapitala poduzetnika. Neadekvatnost nastaje kada ukupni gubici dosegnu polovinu temeljnog kapitala, pa je uprava dužna sazvati nadzorni odbor i skupštinu te predložiti mjere za popravljanje adekvatnosti.
Likvidnost ne ovisi o računovodstvenim politikama i osim iz poslovanja može se osigurati dostupnim kreditima i pozajmicama, produženim rokovima plaćanja i dr., a gubitak je obračunska kategorija. Stoga je moguće da poduzetnik posluje s gubitkom a da je istovremeno likvidan.
Na gubitak utječu ostvareni prihodi i rashodi, pa višegodišnji gubitak u pravilu ukazuje na velike poteškoće u poslovanju (nabavi, proizvodnji i prodaji) koje će otežati i onemogućiti dostupnost vanjskih izvora financiranja, što će na kraju rezultirati nelikvidnošću i kašnjenjem plaćanja, odnosno prezaduženosti, dakle stečajnim razlozima.
Međutim, ako poduzetnik bez obzira na gubitak podmiruje svoje dospjele obveze, društvo može i dalje poslovati. Ovakve situacije su najčešće u j.d.o.o.-ima i manjim d.o.o.-ima, kada vlasnik koji je obično i direktor, kao fizička osoba pozajmljuje društvu novac potreban za financiranje poslovanja, odnosno za podmirenje svih dospjelih obveza.
Pritom treba povesti računa o tome da likvidnost iz tuđih izvora ima svoju cijenu i smanjuje profitabilnost odnosno povećava gubitak, pa pozajmice vlasnika i drugi tuđi izvori financiranja mogu poslužiti samo kao privremeno rješenje, dok poduzetnik ne uspije organizirati poslovanje s pozitivnim financijskim rezultatom iz kojeg će moći pokriti sve gubitke.
----------
Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnosti. Detaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:
