EU pragovi 2026. – 2027.

FOTO: FREEPIK 

Svake dvije godine Europska komisija revidira pragove za primjenu direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU, te na temelju ovlasti iz tih direktiva, objavljuje delegirane uredbe i Komunikaciju o odgovarajućim vrijednostima pragova iz tih direktiva primjenjive za naredne dvije godine.

Komisija je 22.10.2025. objavila 3 takve delegirane uredbe (2025/2150, 2025/2151 i 2025/2152) i Komunikaciju o odgovarajućim vrijednostima pragova za godine 2026. – 2027. Navedeni akti dostupni su na Portalu javne nabave.

U smislu hrvatskog Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16 i 114/22; u nastavku: ZJN 2016) radi se o pragovima koji razgraničuju nabavu male i velike vrijednosti u svim postupcima javne nabave pokrenutim od 1.1.2026. – 31.12.2027. godine.

Ako će procijenjena vrijednost nabave (bez PDV-a) biti manja od navedenih iznosa, radi se o nabavi male vrijednosti, a ako će procijenjena vrijednost nabave bez (PDV-a) biti jednaka ili veća od ovih iznosa, radi se o nabavi velike vrijednosti.

U nastavku dajemo tabelarni prikaz vrijednosnih pragova za razgraničenje velike i male nabave u 2026. i 2027. godini.

Novi EU pragovi u primjeni 2026.-2027.

Državna tijela Republike Hrvatske navedena su u Prilogu I. ZJN 2016 (Hrvatski sabor, predsjednik i ured Predsjednika, Vlada RH, ministarstva, državne upravne organizacije, svi sudovi, državna odvjetništva, pravobraniteljstva, Hrvatska narodna banka, agencije kojima je osnivač RH i dr.)

Decentralizirani javni naručitelji su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (gradovi, općine i županije) te tijela javnog prava odnosno njihova udruženja.

Tijela javnog prava su subjekti koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:

  • imaju pravnu osobnost,
  • osnovani su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj, i
  • u iznosu većem od 50 % financira ih javni naručitelj ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane javnog naručitelja ili je više od polovine članova njihovih upravnih, upravljačkih ili nadzornih tijela imenovao javni naručitelj.

U tijela javnog prava ubrajaju se primjerice javne ustanove u području predškolskog i školskog obrazovanja, znanosti i visokog obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, trgovačka društva koja obavljaju djelatnosti iz Zakona o komunalnom gospodarstvu i dr.

Sektorski naručitelji mogu biti:

  1. javni naručitelji koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti,
  2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ima ili može imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno i koja obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti, te
  3. drugi subjekti koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti na temelju posebnih ili isključivih prava koja im je dodijelilo nadležno tijelo.

Sektorske djelatnosti su djelatnosti u području:

  • plina i toplinske energije (čl. 339.),
  • električne energije (čl. 340.),
  • vodnog gospodarstva (čl. 341.),
  • prijevoza (čl. 342.),
  • zračnih i morskih luka (čl. 343.), te
  • poštanskih usluga (čl. 344.).

Za sva dodatna pitanja slobodno nam se obratite putem TEB-ovog telefonskog savjetničkog servisa.

----------

Osigurajte jednostavnu, brzu i praktičnu primjenu računovodstvenih, poreznih i ostalih propisa u praksi kroz neograničeno telefonsko savjetovanje, popuste na TEB-ovim seminarima i webinarima, stručne, aktualne i praktične članke, jedno pisano mišljenje i ostale pogodnostiDetaljne informacije o svim pogodnostima koje ostvarujete odabirom TEB-ovog sustava usluga i pretplatom na časopis „Financije, pravo i porezi“ pogledajte na:

Natrag