Zakon o reviziji propisuje obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjete za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registre, revizijske odbore, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, te ovlasti Hrvatske revizorske komore (HRK) i Ministarstvo financija. Pritom je Ministarstvo financija nadležno za nadzor nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima, a HRK ima javne ovlasti koje se uglavnom odnose na prijevod Međunarodnih revizijskih standarda (MrevS), izradu nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćene MrevS-ima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja, te organiziranje i provođenje revizorskih ispita. Sada važeći Zakon stupio je na snagu 1.1.2018. godine i nije se od tada mijenjao.
Nacrt prijedloga zakona*
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji je u postupku pripreme više puta mijenjan, a inačica iz 2024., o kojoj sada pišemo, razlikuje se od prethodnih varijanti. Promjena u odnosu na sadašnji Zakon ima puno, a poseban naglasak stavljen je na revizorsku provjeru izvještaja o održivosti.
Obveznici izrade i sadržaj izvještaja o održivosti, rokovi i dr., biti će propisani najavljenim izmjenama Zakona o računovodstvu, koji je također u postupku donošenja, a prema kojem će obveznici biti poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU. Pritom bi veliki poduzetnici postali obveznici izvještavanja o održivosti već za 2024., a srednji i mali od 2026. godine.
Nova podjela revizorskih usluga
Radi izvještaja o održivosti je Nacrtom prijedloga zakona o reviziji predviđena nova podjela revizorskih usluga (više o ovom izvještaju možete pročitati u FIP-u br. 7/23), kojom se one dijele na osnovne i dodatne.
Osnovne revizorske usluge obuhvaćaju dosadašnje revizorske usluge, odnosno zakonsku reviziju, druge revizije financijskih izvještaja, uvid u financijske izvještaje, ostale revizijske angažmane s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima.
Dodatne revizorske usluge odnose se na provjeru izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti, nakon koje će ovlašteni revizori trebati izraziti svoje uvjerenje (početno ograničeno, a kasnije i razumno) o usklađenosti sa standardima izvještavanja o održivosti. Do stupanja na snagu standarda provjere izvještavanja o održivosti koje donosi Europska komisija, u Republici Hrvatskoj će se primjenjivati Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen).
Provjeru izvještaja o održivosti i konsolidiranog izvještaja o održivosti, moći će obavljati ovlašteni revizori koji na svoj zahtjev dobiju od Ministarstva financija odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga. Za stjecanje tog odobrenja ovlašteni revizori morati će uz osnovni položiti i dodatni revizorski ispit. Međutim, prema prijedlogu, ovlašteni revizori koji su stekli odobrenje za rad prije 1.1.2024. moći će obavljati dodatne revizorske usluge do 1.1.2026. godine i bez polaganja dodatnog ispita. Nakon toga će moći dobiti odobrenje za rad za obavljanje dodatnih revizorskih usluga samo ako Ministarstvu financija dostave dokaz o stalnom stručnom usavršavanju iz područja održivosti.
Obveza stručnog usavršavanja
Podsjećamo da prema sada važećem Zakonu o reviziji, a i prema Nacrtu prijedloga ovog zakona, ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja osnovnih revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine. Ovlašteni revizori koji žele obavljati i dodatne revizorske usluge imati će dodatnu obvezu stručnog usavršavanja u trajanju od 30 sati u tri godine iz područja održivosti, pa će za njih biti obvezno stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 150 sati u tri godine (najmanje 50 sati godišnje). Ministar financija detaljno će propisati uvjete i druge pojedinosti za provedbu osnovnog i dodatnog stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja revizorskih usluga.
Stručno usavršavanje iz područja održivosti provodit će organizatori koji su dobiju prethodnu suglasnost Ministarstva financija, u što se planira uključiti i TEB.
Nove zahtjeve za ovlaštene revizore ublažava činjenica da je u Republici Hrvatskoj oko 150.000 aktivnih poduzetnika, od kojih je oko 4.500 obveznika zakonske revizije, a izvještaj o održivosti trebat će sastavljati znatno manji broj poduzetnika.
Spominjemo na kraju da se ostale najavljene izmjene i dopune Zakona o reviziji odnose na polaganje i provedbu ispita, uključujući i ukidanje obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita, izdavanje odobrenja za rad, smanjenje obveznog postotka sudjelovanja ovlaštenih revizora u upravi revizorskog društva i dr., a propisani prekršaji i kazne za revizorska društva, odgovorne osobe revizorskog društva, ovlaštene revizore, ostale fizičke i pravne osobe te za organizatore stalnog stručnog usavršavanja iskazani su u eurima.
O ovim i drugim promjenama pisat ćemo detaljnije, po donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji.
*Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji u međuvremenu je donesen i objavljen u Nar. nov., br. 27/24.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag