U razdoblju od 2015. do početka 2020. godine, bruto domaći proizvod Hrvatske je bilježio kontinuirani rast. Početkom 2020. i uslijed izbijanja pandemije bolesti COVID-19, mnoge su države morale poduzeti razne mjere ograničavanja gospodarskih aktivnosti i kretanja ljudi koje su utjecale i na pad gospodarstva, a time i na značajan pad BDP-a. Tako je u 2021. godini BDP Hrvatske manji za 8,4% i na razini zemalja EU-a za 6,2% u odnosu na 2019.
Bruto domaći proizvod RH u 2021. prema tekućim cijenama iznosio je 431,5 milijardi kn i veći je za 53,2 milijarde kn ili 10,4% nego u 2020. BDP po stanovniku za 2021. iznosio je oko 14.800 eura. Na rast BDP-a u 2021. utjecale su glavne komponente poput: rasta izvoza robe (+20,0%), usluga (+51,5%), potrošnje kućanstva (+10,1%), ukupnog rasta uvoza robe i usluga (14,7%) i rasta bruto investicija u fiksni kapital (+7,8%).
Bruto dodana vrijednost (BDV) u 2021. godini u odnosu na 2020. realno je veća za 8,9%. Na realni rast BDV-a utjecao je rast bruto dodane vrijednosti u trgovini, prijevozu i skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane (+25,0%), potom u Informacijama i komunikacijama (+9,9%), prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju (+6,9%), poljoprivredi (+5,5%), javnoj upravi i obrani, obrazovanju, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (+10,5%) i građevinarstvu (+9,3%) i stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+2,8%)
Kretanje stope promjena rasta i pada BDP-a U zemljama članicama EU-a od 2018. do 2021. pokazuje kontinuirani rast, osim 2020. zbog bolesti COVID-19. Utjecaj pandemije na globalno gospodarstvo očitovao se i u velikom padu trgovinskih tokova između zemalja članica EU-a i drugih država. Zbog smanjenja putovanja, prometa i ostalih poslovnih usluga u izvozu usluga, također se može uočiti znatan pad uvoza usluga.
U 2021. u odnosu na 2020., rast BDP-a od 5,5% imale su sve zemlje članice EU-a i zemlje euro područja 5,6%. Najveći rast BDP-a imale su: Irska (+13,5%), Hrvatska (+10,4%), Malta (+9,5%), Slovenija i Estonija (+8,3%). Istodobno, najnižu stopu rasta bilježe Njemačka (+3,1%), Slovačka (+3,2%), Finska (+3,3%), Češka (+3,4%) i Bugarska (+3,9%).
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag