U Nar. nov., br. 119/22 od 14. listopada 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Mjerama iz ovog Zakona nastoji se postići veća razina socijalne sigurnosti te smanjiti rizik od siromaštva za posebno osjetljive kategorije umirovljenika, posebno onih s nižim mirovinskim primanjima. Pri tome je svakako važno naglasiti da je omogućavanje isplate dijela obiteljske mirovine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine značajan iskorak u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti, jer to prema trenutno važećem zakonodavnom okviru nije moguće.

Redefiniranjem modela obiteljske mirovine i dodatnim povećanjem najniže mirovine povećat će se razina adekvatnosti mirovina za ove osjetljive kategorije umirovljenika.

Člankom 3. Zakona dodaju se novi članci kojima se iznimno od članka 98. ZOMO-a omogućuje isplata dijela obiteljske mirovine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ostvarene prema ZOMO-u ili drugom posebnom propisu. Člankom 74.a propisuju se uvjeti za ostvarivanje prava na korištenje dijela obiteljske mirovine, određuje se način izračuna dijela obiteljske mirovine te najviši i najniži iznos dijela obiteljske mirovine. Člankom 74.b uređen je način ostvarivanja prava na isplatu dijela obiteljske mirovine te dan od kada pripada pravo na isplatu.

Proširuje se obuhvat korištenja dijela obiteljske mirovine na izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga koji je ostvario pravo na uzdržavanje te životnog partnera.

Također, mijenja se mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine u cilju povećanja obiteljske mirovine za najmanje 10 %, na način da za jednog člana obitelji mirovinski faktor iznosi 0,77, za dva člana obitelji mirovinski faktor iznosi 0,88, za tri člana obitelji mirovinski faktor iznosi 1,0, a za četiri ili više članova obitelji mirovinski faktor iznosi 1.1. Isto povećanje predviđa se i za bračnog/izvanbračnog druga i djecu umrlih hrvatskih branitelja odnosno hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) iz Domovinskog rata, ako je to za njih povoljnije od mirovinskih faktora propisanih za te korisnike prema posebnom propisu o pravima hrvatskih branitelja. Također, sukladno novim mirovinskim faktorima uređuju se i mirovinski faktori za slučajeve kada uz članove uže obitelji (udovicu i djecu) pravo na obiteljsku mirovinu imaju i roditelji, ili drugi članovi obitelji.

Izuzima se od ovrhe obiteljska mirovina koja služi za uzdržavanje djece nakon smrti osiguranika.

U cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada, uvodi se povećanje polaznog faktora, odnosno tzv. bonifikacija za umirovljenje nakon navršenih godina propisanih za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu korisniku koji ima navršenih 35 mirovinskog staža, s dosadašnjih 0,34 % na 0,45 % za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, odnosno maksimalno 27 % za pet godina. Također, a s obzirom na povećanje tzv. bonifikacije za kasnije ostvarivanje prava na mirovinu, povećava se polazni faktor za korisnika starosne mirovine kojemu je bila obustavljena isplata starosne mirovine za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, tako da se polazni faktor na temelju kojeg je bila određena prijašnja starosna mirovina povećava za 0,25 % za svaki mjesec za koji je bila obustavljena isplata mirovine, umjesto za dosadašnjih 0,15 %, a može iznositi najviše 1,15 umjesto dosadašnjih 1,09.

Povećanjem razine prava za korisnike starosne mirovine koji se ponovno zaposle stimulira se i nagrađuje ponovni ulazak u svijet rada i dulji ostanak u svijetu rada, odnosno kasniji odlazak u novu mirovinu po osnovi staža osiguranja ostvarenog nakon umirovljenja, što povećava adekvatnost mirovina.

Uz redovno usklađivanje mirovina od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, uvodi se dodatno povećanje najniže mirovine za 3 % od 1. siječnja 2023. za više od 287.000 korisnika, radi podizanja donje razine prava u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

U cilju izjednačavanja mogućnosti rada uz istovremenu isplatu mirovine profesionalnih vatrogasaca, kao i vojnih osiguranika, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba koji su pravo na mirovinu ostvarili prije stupanja na snagu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba s djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama te zaposlenicima na poslovima razminiranja, navedenim kategorijama umirovljenika omogućava se rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine u iznosu od 100 % i rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %.

S obzirom na to da je 1. siječnja 2019. stupio na snagu Zakon o tržištu rada („Narodne novine“, br. 18/18., 32/20. i 18/22.) usklađuje se odredba kojom je uređeno obvezno osiguranje sezonskih radnika u poljoprivredi. Također, usklađuje se odredba o obveznom osiguranju trgovca pojedinca sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.

Omogućava se prestanak svojstva osiguranika na osobni zahtjev obrtnicima i osobama koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost u slučaju privremene obustave ili mirovanja djelatnosti, na isti način kako je to uređeno za radnike u slučaju mirovanja radnog odnosa. Rok za podnošenje Zavodu prijave o prestanku osiguranja horizontalno je usklađen s člankom 112. stavkom 1. točkom 4. ZOMO-a (24 sata od izvršnosti rješenja kojim je nadležno tijelo odobrilo privremenu obustavu ili mirovanje obavljanja djelatnosti), čime se izbjegavaju negativne posljedice retroaktivnosti u povezanim sustavima (zdravstveno osiguranje, obračun i naplata doprinosa i mirovinsko osiguranje) i ubrzava postupak evidentiranja prestanka svojstva osiguranika, bez potrebe vođenja upravnog postupka i donošenja rješenja o prestanku svojstva osiguranika, u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti.

U cilju prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao nacionalne valute, u prekršajnim odredbama propisani novčani iznosi u kunama zamjenjuju se eurom u skladu sa Zakonom o uvođenju eura.

Natrag