Blagajnički maksimum je najviši iznos gotovog novca koji se može zadržati u blagajni na kraju radnog dana, a koji je potreban poduzetniku drugi radni dan za vraćanje ostatka novca kupcima i dr. osobama. Iznos gotovog novca iznad visine blagajničkog maksimuma na kraju dana (ili najkasnije sljedeći dan) polaže se na žiro račun poduzetnika.
Tko mora odrediti blagajnički maksimum?
Odluku o blagajničkom maksimum mora donijeti svaka osoba koja se smatra obveznikom fiskalizacije, tj.:
- fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti (djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva), te
- pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit (čl. 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom; Nar. nov., br. 133/12 – 138/20).
Koliki je blagajnički maksimum?
Visinu blagajničkog maksimuma obveznik fiskalizacije određuje samostalno internim aktom, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a najviše do propisanih iznosa čl. 41.f st. 2. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 146/12 – 144/21).
Kriterij za određivanje visine blagajničkog maksimuma je veličina obveznika fiskalizacije utvrđena sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (Nar. nov., br. 29/02 – 121/16; u nastavku: Zakon), te isti može iznositi kako je prikazano u tablici.
Fizička osoba obveznik poreza na dobit visinu blagajničkog maksimuma određuje kao mikro, mali ili srednji poduzetnik.
Navedeni iznosi su blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije kao cjeline, a u okviru toga iznosa obveznik fiskalizacije određuje blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima.
Obveznici fiskalizacije koji prelaze kriterije za malo gospodarstvo mogu odrediti blagajnički maksimum u iznosu od 100.000,00 kn neovisno o svojim organizacijskim dijelovima odnosno u iznosu do 100.000,00 kn za svaki organizacijski dio.
Kriteriji za određivanje veličine poduzetnika
Malo gospodarstvo u smislu Zakona čine subjekti u poduzetništvu i obrtu koji:
- zapošljavaju prosječno godišnje < od 250 radnika,
- u poslovanju su neovisni, odnosno autonomni subjekti koji nisu klasificirani kao partnerski subjekti te povezani subjekti, sukladno Preporuci Komisije 2003/361/EC« od 6. svibnja 2003. godine,
- prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti ≤ 50 mil. eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit/ dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti ≤ 43 mil. eura.
Prema čl. 3. Zakona razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva, a utvrđuju se prema mjerilima kako je prikazano u tablici.
Iznosi iz financijskih izvještaja u kunama preračunavaju se u eure primjenom srednjeg tečaja HNB-a na dan izvještavanja (31.12.).
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag