Rok za dostavu ponuda u otvorenom postupku

Kako bi postupci javne nabave bili brži i učinkovitiji, rokovi za sudjelovanje u njima trebali bi biti što kraći te bi trebalo izbjeći stvaranje nepotrebnih prepreka pristupu gospodarskih subjekata u unutarnjem tržištu, a pogotovo malih i srednjih poduzeća. Stoga bi trebalo imati na umu da bi pri određivanju rokova za primanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje naručitelji trebali posebno uzeti u obzir složenost ugovora i vrijeme potrebno za sastavljanje ponuda, čak ako to zahtijeva utvrđivanje rokova dužih od minimalnih rokova predviđenih u direktivama o javnoj nabavi (Direktiva 2014/24 i Direktiva 2014/25).

Minimalni rokovi za dostavu ponuda u otvorenom postupku

To je ujedno i primarno pravilo pri određivanju rokova za dostavu ponuda koje je preneseno u čl. 227. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016):

„Naručitelj je obvezan prilikom određivanja rokova za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda posebno uzeti u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, poštujući minimalne rokove propisane odredbama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016).“

U otvorenom postupku velike vrijednosti minimalni rok za dostavu ponuda je 35 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, ali se taj rok može skratiti za 5 dana budući da se ponude dostavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije. To znači da rok za dostavu ponuda u RH u otvorenom postupku velike vrijednosti ne smije biti kraći od 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje (čl. 228. i 232. ZJN 2016).

U postupku javne nabave male vrijednosti minimalni rok može se skratiti na 20 dana (čl. 236. st. 1. ZJN 2016).

Za nabavu društvenih i drugih posebnih usluga iz Priloga X ZJN 2016 rok za dostavu ponuda mora minimalno iznositi 15 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, neovisno od toga je li riječ o velikoj ili maloj nabavi (čl. 325. st. 4. ZJN 2016).

Određivanje roka za dostavu

Rokovi za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda određuju se na način da se utvrdi točan datum i vrijeme do kojeg se zahtjevi za sudjelovanje i ponude mogu pravodobno dostaviti.

Jedno od pitanja u praksi i pogrešaka koje se znaju dogoditi jest određivanje isteka roka za dostavu na taj zadnji dan kada bi rok trebao istjeći, tj. na 30. odnosno 20. dan od dana slanja poziva na nadmetanje.

Takvo određivanje nije zakonito, jer rokovi za dostavu ponuda moraju biti puni dani, a što potvrđuje i upravna praksa.

Primjer: Kako izračunati najkraći dan dostave ponude ako smo poslali poziv na nadmetanje na objavu 24.9.2021. (petak)?

Kada se rok počinje računati od trenutka nastupa događaja ili poduzimanja radnje, sat odnosno dan u kojemu je nastupio događaj ili je poduzeta radnja ne uračunava se u taj rok, već se početak roka računa od prvoga sljedećeg sata, odnosno dana. Rok izražen u danima počinje teći početkom prvoga sata prvoga dana i završava istekom posljednjeg sata zadnjeg dana toga roka.

To znači da dan slanja (24.9.2021.) ne ulazi u početak roka, već se kao dan početka roka uzima prvi sljedeći dan, a to je 25.9.2021. (subota).

Naime, državni blagdani, subote i nedjelje ne utječu na početak i tijek roka, osim ako su izrijekom izuzeti ili su rokovi izraženi u radnim danima, a tek ako posljednji dan roka pada na državni blagdan, subotu ili nedjelju, rok istječe protekom posljednjeg sata sljedećeg radnog dana.

Primjenom ovih pravila na primjeru nabave male vrijednosti, to znači da zadnji 20-i dan koji se mora poštivati pada na 14.10.2021. (četvrtak). Dakle, otvaranje ponuda mora biti najranije 15.10.2021. (petak).

Da se radi o nabavi velike vrijednosti u kojem se mora odrediti minimalni rok od 30 dana, taj zadnji dan bio bi 24.10.2021. (nedjelja), što znači da otvaranje ponuda mora biti najranije 25.10.2021. (ponedjeljak).

Posljedice određivanja kraćeg roka za dostavu od minimalnog dopuštenog

Određivanje kraćeg roka za dostavu ponuda (ili zahtjeva za sudjelovanje) od minimalnog roka propisanog ZJN 2016 jedna je od 8 osobito bitnih povreda postupka javne nabave iz čl. 404. st. 2. ZJN 2016. Na te povrede Državna komisija pazi po službenoj dužnosti neovisno o fazi u kojoj je izjavljena žalba.

Stoga, ukoliko pogrešno određivanje roka za dostavu promakne naručitelju prilikom izrade dokumentacije o nabavi odnosno gospodarskim subjektima i naručitelju tijekom roka za dostavu ponuda pa se kasnije podnese žalba na postupak otvaranja ponuda ili primjerice na odluku o odabiru ili poništenju, Državna komisija će po službenoj dužnosti provjeravati postojanje osobito bitnih povreda.

U takvom slučaju Državna komisija će poništiti ne samo odluku o odabiru, već i postupak javne nabave u cijelosti (čl. 425. st. 1. toč. 4. ZJN 2016), jer je riječ o povredi koja nikakvim naknadnim postupkom naručitelja ne može biti ispravljena u toj fazi postupka javne nabave (npr. DKOM, Klasa: UP/II-034-02/17-01/562 od 4.9.2017., Klasa: UP/II-034-02/17-01/558 od 14.9.2017. ili Klasa: UP/II-034-02/17-01/563 od 18.9.2017.)

Stoga je iznimno bitno da na ovu, ali i na druge osobito bitne povrede postupka javne nabave iz faze izrade dokumentacije o nabavi, sudionici vode osobitog računa tijekom faze izrade dokumentacije o nabavi i tijekom roka za dostavu ponuda, jer im vođenje postupka i izrade ponude može biti uzaludan posao.

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pregledajte posebnu ponudu za pretplatu na časopis "Financije, pravo i porezi" za 2022. za postojeće i nove pretplatnike!

Natrag