Nakon šestogodišnjeg (2014. – 2019.) dinamičnog rasta dolazaka (+49,0%), domaćih i stranih turista te noćenja (+37,0%) domaćih i stranih turista u Hrvatskoj, uslijed pandemije bolesti COVID-19 u 2020. je ostvaren značajan pad turističkog prometa.
Tako je u 2020. godini ostvareno 40,8 mil. noćenja, što je za 55,3% manje nego u 2019. Od toga je broj noćenja stranih turista manji za čak 58,0% i domaćih za 23,7%. Takav eksponencijalni pad noćenja posebice stranih i domaćih turista odrazit će se i na ukupnu turističku bilancu Hrvatske za cijelu 2020. Ako usporedimo ostvareni ukupan broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista u 2020. možemo zaključiti da su na razini 1976. i 2001. godine (41,0 mil. noćenja i oko 7 do 8 mil. dolazaka). Međutim, prema podacima Eurostata za zemlje članice Europske unije o padu broja noćenja stranih turista u 2020. u odnosu na 2019., Hrvatska ima najmanji pad noćenja stranih turista (58,0%), Francuska (69,0%), Italija (70,0%), Slovenija (71,0%), Portugal i Malta (74,0%), Grčka (77,0%) i Španjolska (79,0%). Istodobno, uslijed velikog pada turističkog prometa u 2020. Grčka (+16,7%), Španjolska (+16,2%) i Italija (+9,0%) imaju najveću stopu nezaposlenih u zemljama EU-a.
Tablica 1. Osnovni pokazatelji razvoja turizma Hrvatske od 2000. do 2020. godine
U 2020. godini u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 7,0 mil. dolazaka i 40,4 mil. noćenja, što je pad dolazaka turista za čak 64,2% i noćenja za 55,3% u odnosu na 2019. godinu. Domaći turisti ostvarili su u 2020. 1,5 mil. dolazaka i 5,4 mil. noćenja, što je 34,2% manje dolazaka te 23,7% manje noćenja nego u 2019. godini. Istodobno, strani turisti ostvariliili su gotovo 5,5 mil. dolazaka i 35,4 mil. noćenja, što je 68,0% manje dolazaka i 58,0% manje noćenja nego u 2019. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (33,2%), Slovenije (13,4%), Poljske (12,3%), Češke (9,1%) i Austrije (5,4%), Italije (3,5%), Mađarska (3,3%) i Slovačke (2,2%). Sve spomenute zemlje ostvarile su manje dolazaka i noćenja turista u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Najveći pad noćenja imale su: Ujedinjena Kraljevina (-6,2%), SAD (-84,2%), Nizozemska (-80,4%), Italija (-76,0%), Bosna i Hercegovina (-70,4%), Austrija (-70,3%), Slovačka (-65,6%) i Mađarska (-65,6%).
Broj ostvarenih noćenja stranih turista u Tablici 2. pokazuje da grupa od osam zemalja u prvih osam mjeseci 2020. (od Njemačke do Slovačke), izravno određuje ukupan broj noćenja stranih turista, jer na njih otpada čak 83,4%, dok sve preostale zemlje sudjeluju sa 16,6% udjela. Unutar tih zemalja, na prvom mjestu je: Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska, Poljska, Češka i Austrija. Pri tome treba naglasiti da trećina (33,2%), od ukupnih noćenja otpada na njemačke goste u 2020., a broj noćenja manji je za 41,1% ili 8,2 mil. noćenja u odnosu na 2019. Prosječan boravak stranih turista po dolasku u 2020. godini iznosi 6,4 dana. Najdulje borave gosti iz Njemačke (7,9 dana), potom iz Poljska (6,8 dana), Češke i Slovačke (6,7 dana) i Slovenije (6,1 dan). Istodobno, najmanje borave gosti iz Bosne i Hercegovine (4,7 dana), Italije (5,4 dana) i Mađarske (5,5 dana).
Tablica 2. Dolasci i noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta
Grafikon 1. Noćenja stranih turista prema zemlji prebivališta u 2019. i 2020.
Tablica 3. Broj noćenja domaćih i stranih turista po gradovima u 2019. i 2020. godini
Pad broja dolazaka i noćenja turista odrazio se i na sve turističke destinacije, odnosno gradove, općine i mjesta. U 2020. godini, najviše turističkih noćenja ostvareno je u Rovinju (1,75 mil. noćenja, manje za 54,5%) nego u 2019., potom Poreču (1,2 mil. noćenja, manje za 81,0%), Crkvenica (971,1 tis. noćenja, manje za 46,8%), Zadar (823,0 tis. noćenja, manje za manje za 59,3%), Split (811,9 tis. noćenja, manje za 70,3%), Grad Zagreb (780,0 tis. noćenja, manje za 70,4%) i Dubrovnik (776,0 tis. noćenja, manje za 81,9%).
Tako su domaći turisti najviše noćili u Gradu Zagrebu, Crikvenici, Malom Lošinju, Zadru i Vodicama. Istodobno, strani turisti najviše su noćili u Dubrovniku, Rovinju – Rovigno, Poreču – Parenzo, Medulinu i Splitu.
Grafikon 2. Broj noćenja turista po gradovima u 2019. i 2020.
Natrag