Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske u 2019. godini

Hrvatska je u drugoj polovini 2013. pristupila Europskoj Uniji i od tada je zabilježen kontinuirani rast gospodarske aktivnosti, rast vanjskotrgovinske razmjene (izvoza i uvoza) i usluga (veći dolazak stranih turista).

Robni izvoz u 2014. prema 2013. veći je za 8,1% i uvoz za 3,8%, vanjskotrgovinski deficit iznosi 6,76 mlrd. eura, a pokrivenost uvoza izvozom je 62,4%. U 2015. u odnosu na godinu prije, također je izvoz veći za 11,9%, a uvoz za 7,9%. Istovremeno vanjskotrgovinski deficit iznosi 6,96 mlrd. eura i veći je za 5,9%, a pokrivenost uvoza izvozom 62,6%. Takav trend rasta izvoza i uvoza nastavljen je i u 2017. Posebno valja istaknuti rast izvoza od 13,8% u 2017., što je najveća godišnja stopa rasta od 2010., ali i vrijednosno najveći porast izvoza od osamostaljenja Hrvatske. Na takav trend rasta izvoza najviše je utjecalo pristupanje Europskoj uniji, i veća orijentacija poduzetnika na izvoz, pošto domaća potražnja još nije bila na predkriznoj razini (2008.). Promatrano prema izvoznim tržištima, najviše je povećan izvoz prema članicama EU-a, na koje otpada oko polovine ukupnog porasta izvoza. Prema zemljama najviše je povećan izvoz u Njemačku, Italiju, BiH, Srbiju, Belgiju, Francusku i SAD.

Povećanju izvoza u 2017. najviše je doprinijela farmaceutska industrija čija je vrijednost izvoza povećana za 30,0%, potom izvoz proizvoda električne opreme za 8,5%, motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 18,5% i strojeva i uređaja za 8,9% više nego u 2016. U 2018. godini zabilježen je sporiji rast izvoza od 3,8%, a uvoza od 8,5% te je vanjskotrgovinski deficit iznosio 9,20 mlrd. eura i veći je za 17,0% ili 1,3 mlrd. eura. Na takav rast ukupnog izvoza u 2018. utjecao je izvoz prehrambenih proizvoda (1.145 mil. eura, za 6,0% više), metalnih proizvoda (498 mil. eura, za 26,1% više), strojeva i uređaja (1.013 mil. eura, za 3,2% više), naftnih proizvoda (1.214 mil. eura, za 19,0% više), kemijskih proizvoda (794 mil. eura, za 9,0%) i proizvodnja motornih vozila prikolica i poluprikolica (660 mil. eura, za 22,6% više), u odnosu na 2017.

Istodobno, kod uvoza je ostvarena stopa rasta od 8,1%, najviše zbog povećane vrijednosti uvoza prehrambenih proizvoda (2.088 mil. eura, za 2,4% više), strojeva i uređaja (1.821 mil. eura, za 1,8% više), farmaceutskih proizvoda (1.202 mil. eura, za 7,1% više), kemijskih proizvoda (1.876 mil. eura, za 13,3% više), motornih vozila prikolica i prikolica (1.837 mil. eura, za 17,9% više) i metalnih proizvoda (1.308 mil. eura, za 6,9%) u odnosu na 2017.

Grafikon 1. Kretanje izvoza i uvoza Hrvatske od 2013. do I-VI.2019.

 

Tablica 1. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.

Natrag