U Tablici 1. podaci o kretanju izvoza i uvoza pokazuju strukturu izvoza i uvoza Hrvatske u 2018.: dvije trećine izvoza i tri četvrtine uvoza otpada na zemlje Europske unije, a preostali dio izvoza i uvoza na zemlje Cefte, Efte i ostale europske zemalje. Od ukupnog izvoza u 2018. godini na zemlje Europske unije otpada 69,0%, izvoz je veći za 9,5%, a uvoz s udjelom od 78,0% također je veći za 8,0%. Zbog takvih tendencija kretanja izvoza i uvoza sa zemljama EU-a, vanjskotrgovinski deficit iznosi 8,5 mlrd. eura, a pokrivenost uvoza izvozom je 54,0%.
Izvoz u zemlje Cefte s udjelom od 17,0% veći je za 3% i uvoz s udjelom od 6,1% veći je za 6,3%, čime je ostvaren vanjskotrgovinski suficit od 1.016 mil. eura. Tome povećanju vanjskotrgovinskog suficita doprinijelo je povećanje izvoza u Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Crnu Goru. Najveći vanjskotrgovinski deficit ostvaren je s Njemačkom (1.687mil. eura), Mađarskom (1.319 mil. eura) Italijom (1.195 mil. eura), Austrijom (689 mil. eura), Slovenijom (1.034 mil. eura), Kinom (670 mil. eura) i Nizozemskom (712 mil. eura). Istodobno, vanjskotrgovinski suficit ostvaren je s Bosnom i Hercegovinom (+629 mil. eura), SAD-om (+161 mil. eura), Crnom Gorom (+184 mil. eura), Kosovom (+72 mil. eura), Albanijom (+54 mil. eura), Sjevernom Makedonijom (+42 mil. eura) i Srbijom (+37 mil. eura).
Promatrano po zemljama, gospodarstvo Hrvatske tradicionalno je orijentirano na tržišta Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije i Bosne i Hercegovine. Prema prezentiranim podacima, na tih pet zemalja otpada preko polovine izvoza (52,7%) i 50,1% uvoza. Visoki stupanj koncentracije izvoza i uvoza Hrvatske pokazuje i na razini deset zemalja, dvije trećine izvoza (66,7%) i uvoza (68,1%) otpada na te zemlje, a dok na sve ostale zemlje dolazi samo jedna trećina izvoza i uvoza.
Tablica 2. Izvoz i uvoz prema najznačajnijim odjelcima NKD-u 2007.u prvom polugodištu 2019.godine
Tablica 3. Izvoz i uvoz prema najznačalnijim zemljama u izvozu i uvozu Hrvatske u prvom polugodištu 2019.
U prvom polugodištu 2019. vrijednost robnog izvoza Hrvatske iznosila je 7,37 mlrd. eura (+5,8%) i uvoza 12,6 mlrd. eura (+7,6%). Sporiji rast izvoza od uvoza u prvom polugodištu ove godine rezultirao je povećanjem vanjskotrgovinskog deficita za 11,0% (5,22 mlrd. eura) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na povećanje izvoza najviše je utjecao veći izvoz prerađivačke industrije (+5,8%) koja čini oko 91,0% ukupnog izvoza Hrvatske.
Unutar prerađivačke industrije, najveći izvoz zabilježili su: prehrambeni proizvodi (583 mil. eura), (+ 6,3%)) proizvodnja strojeva i uređaja (+4,2%) ili 523 mil. eura, potom i gotovi metalni proizvodi za 6,2% više ili (475 mil. eura) strojevi i uređaji (499 mil. eura) ili 4,1% i gotovi metalni proizvodi za 5,2% više ili (500 mil. eura) nego u prvom polugodištu 2018. Istodobno, pad vrijednosti izvoza zabilježen je kod proizvodnje naftnih proizvoda za (-11,8%), potom kod namještaja (-9,3%) i tekstila (-4,8%).
Kod uvoza najviše je povećan uvoz motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+15,6%) ili 719. mil. eura, kemijskih proizvoda (+6,9%) ili 996 mil. eura i prehrambenih proizvoda (+11,6%) ili 1.110 mil. eura. Struktura izvoza Hrvatske po zemljama u prvom polugodištu 2019. pokazuje da više od dvije trećine (68,0%) izvoza otpada na zemlje EU, a na strani uvoza čak 82,0%. Uslijed ovakvih disproporcija između izvoza i uvoza, vanjskotrgovinski deficit Hrvatske sa zemljama EU iznosi 5,26 mlrd. eura ili 0,7% više od ukupnog vanjskotrgovinskog deficita Hrvatske (5,22 mlrd. eura), koji je 18,0% veći nego u prvom polugodištu 2018. Pokrivenost izvoza uvozom sa zemljama EU-a, u prvom polugodištu ove godine smanjena je s 52,0% prošle godine na 49,0%. Od europskih zemalja, na prvom mjestu je izvoz u Italiju (1.053,0 mil. eura i veći je za 4,2%), potom Njemačku (1.015,0 mil. eura i veći je za 6,9%), Sloveniju (799,0 mil. eura i veći je za 3,4%) i Bosnu i Hercegovinu (749 mil. eura i veći je za 20,5%). Na strani uvoza na prvom mjestu je Njemačka (1.946,0 mil. eura) s povećanjem uvoza za 6,0%, potom Italija (1.879,0 mil.eura) s povećanjem uvoza za 14,8%, Slovenija (1.470 mil. eura) s povećanjem uvoza za 11,2% i Mađarska (1.122 mil. eura) s povećanjem uvoza za 30,2%. Izvoz u zemlje CEFTA-e veći je za 17,0% i uvoz je veći za 0,9%. Međutim zbog znatno većeg izvoza od uvoza, vanjskotrgovinski suficit iznosi 630,0 mil. eura, a od toga suficita na Bosnu i Hercegovinu otpada 384,0 mil. eura, Crnu Goru 94,0 mil. eura, Srbiju 50 mil. eura, Kosovo 46,0 mil. eura i Sjevernu Makedoniju 22,0 mil. eura. Od ostalih zemalja s SAD-om je ostvaren suficit od 120 mil. eura.
Grafikon 2. Struktura izvoza i uvoza po zemljama u 2018.
Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ BESPLATNIH TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?
Pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a.
Natrag