Najavljene izmjene poreznih propisa od 1. siječnja 2020.

Dana 17. rujna 2019. otvoreno je savjetovanje o Nacrtima prijedloga zakona o izmjenama i dopunama: Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit, Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o trošarinama, Zakona o posebnom porezu na motorna vozila i Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića,  koji bi trebali stupiti na snagu dana 1.1.2020.

Savjetovanje je otvoreno do 16.10.2019.

U nastavku dajemo pregled važnijih izmjena i dopuna navedenih zakonski propisa.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

  • Predlaže se usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.
  • Predlaže se pojednostavljenje postupka oporezivanja prijenosa dobara iz tuzemstva u druge države članice u okviru tzv. aranžmana za premještanje dobara za potrebe naknadne isporuke tih dobara poreznim obveznicima iz tih država članica koji imaju pravo preuzeti vlasništvo nad tim dobrima u skladu s postojećim dogovorom između oba porezna obveznika (npr. premještanje dobara iz tuzemstva u skladište kupca ili treće osobe u drugoj državi članici). Prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta, tuzemni porezni obveznici koji prijenos dobara u druge države članice obavljaju u okviru tzv. aranžmana za premještanje dobara, od 1.1.2020. neće imati obvezu registriranja za potrebe PDV-a i prijavljivanja stjecanja dobara u tim državama članicama. Tuzemni porezni obveznici bi u takvim slučajevima prijenos takvih dobara evidentirali u posebno propisanoj evidenciji i prijavljivali u Zbirnoj prijavi (obrazac ZP), dok bi stjecanje dobara prijavljivali porezni obveznici kojima se ta dobra isporučuju u drugoj državi članici u koju su dobra otpremljene ili prevezena.
  • Predlaže se da kod isporuka u nizu u kojima sudjeluju posrednici predlaže se da se isporuka dobara s prijevozom smatra isporuka obavljena posredniku. Također, predlaže se da kada je posrednik svojeg isporučitelja obavijestio o PDV identifikacijskom broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpremaju ili prevoze, tada bi se isporukom dobara s prijevozom smatrala isporuka koju je obavio posrednik. Posrednikom bi se u predmetnim slučajevima smatrao isporučitelj u nizu različit od prvog isporučitelja, koji sam otprema ili prevozi dobra ili to za njegov račun obavlja treća osoba.
  • Predlaže se mogućnost ispravka (umanjenja) iznosa PDV-a zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate i u slučajevima kada su dobra ili usluge isporučene poreznim obveznicima koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i nisu u tuzemstvu registrirani za potrebe PDV-a, pod uvjetom da takvi porezni obveznici obavijeste isporučitelja da nisu zatražili povrat PDV-a prema odredbama čl. 67. ili 68. Zakona.
  • Predlaže se primjena snižene stope PDV-a od 13% i na isporuke pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima.
  • Predlaže se brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti pod uvjetom da ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga. Brisanjem predmetnih uvjeta primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a omogućila bi se svim poreznim obveznicima koji obavljaju određene djelatnosti od javnog interesa neovisno o tome teže li ostvarivanju dobiti te raspodjeljuju li ostvarenu dobit ili ne.
  • Predlaže se da tuzemni porezni obveznik može ostvariti pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara u drugu državu članicu pod uvjetom da se dobra isporučuju drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koja djeluje kao takva, u toj drugoj državi članici, da su te osobe registrirane za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici, te da su tuzemnom poreznom obvezniku dostavile svoj PDV identifikacijski broj.
  • Predlaže se povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn. U skladu s navedenim prijedlogom, porezni obveznici kojima je vrijednost isporuka dobara i usluga u 2019. neće biti veća od 7.500.000,00 kn, mogu se odlučiti za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama u 2020. godini pod uvjetom da do 20. siječnja 2020. podnesu pisanu izjavu Poreznoj upravi.

Zakon o porezu na dohodak

  • Proširuje se obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno dohotkom se ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih ili fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim i javnim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu.
  • Proširuje se obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak odnosno utvrđuje se da se porez na dohodak ne plaće na nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa, te na premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavci uplaćuju u korist svojeg radnika, ako su omogućeni svim radnicima prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje do propisanog iznosa.
  • Uređuje se porezni tretman odnosno oslobođenje od obveze poreza na dohodak u slučaju otpisa nenaplaćenih potraživanja kada je trošak postupka naplate potraživanja veći od očekivane naplate.
  • Izjednačiti će se porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit.
  • Uređuje se da u cenzus od 15.000,00 za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja.
  • Proširuje se pravo na umanjenje obveze predujmova poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu od 50% porezne obveze za porezne obveznike koji imaju od 26 do 30 godina života, te se uređuje umanjenje obveze predujmova poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada u iznosu 100% porezne obveze za osobe do 25 godina života. Uređuje se mogućnost korištenja tih umanjenja do visine mjesečne porezne osnovice od 30.000,00 kn. Umanjenje obveze obračunatog predujma moći će se koristiti kroz cijelo porezno razdoblje u kojem porezni obveznik navršava određenu godinu života.
  • Uređuje se mogućnost korištenja porezne kartice poslodavcima pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca.
  • Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iznad propisanog neoporezivog iznosa smatra se drugim dohotkom.
  • Uređuje se plaćanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka kojeg ostvaruju učenici i studenti na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga na način da se predujam poreza obračunava na iznos primitka nakon odbitka propisanom neoporezivog iznosa od 15.000,00 kn i osnovnog osobnog odbitka.
  • Uređuje se način obračuna u godišnjem obračunu poreza na dohodak odnosno utvrđivanje umanjenja porezne obveze po osnovi godina života (za osobe do 25 godina života umanjenje za 100%, te za osobe između 26 i 30 godina života umanjenje za 50%) te mogućnost korištenja tih umanjenja do visine porezne osnovice od 360.000,00 kn.
  • Uređuje se obveza samozaduživanja obveznicima poreza na dohodak koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju u paušalnom iznosu odnosno obvezu plaćanja predujam poreza na dohodak neće više utvrđivati Porezna uprava rješenjem, već će se ista utvrđivati na temelju podnesenog Obrasca PO-SD.
  • Uređuje se mogućnost uvida trenutnog poslodavca u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja s ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

  • Uvodi se obveza fiskalizacije i za prateće dokumente (ponuda, narudžba, predračuni i sl.) koji sadrže podatke o plaćanju, a izdaju se prije samog računa te koji sadrže natpis „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Obveznici fiskalizacije koji odluče ili imaju poslovnu potrebu izdavanja takvih pratećih dokumenata, koji se izdaju kada je sasvim izvjesno da će doći do isporuke proizvoda ili obavljanja usluge, a što uključuje dokument koji se izdaje u vrijeme kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započela, provode postupak fiskalizacije izdavanja računa. To znači da će obveznici fiskalizacije za prateće dokumente morati dostaviti na ovjeru svaki takav dokument putem već uspostavljenog sustava elektroničke razmjene podataka. Ovjera dokumenta znači dodjelu Jedinstvenog identifikatora računa kojeg obveznici fiskalizacije moraju ispisati prilikom ispisa tog dokumenta na samom dokumentu, također uz ispis zaštitnog koda izdavatelja računa. Isto tako se propisuje da je obveznik fiskalizacije dužan omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o pratećem dokumentu te omogućiti vezu za elektroničku razmjenu podataka s Poreznom upravom. Ta obveza stupila bi na snagu travnja 2020. godine. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, obveznici će biti dužni i nadopuniti podatke o poslovnim prostorima koji se odnose na oznaku o izdavanju takvih dokumenata. Stavljanjem takve oznake o poslovnom prostoru u sustavu fiskalizacije obveznici će se izjasniti o tome izdaju li prateće dokumente na kojima navode podatke o plaćanju, te će to služiti kao indikator o postojanju obveze fiskalizacije za takve prateće dokumente.
  • Dodaje se novi obvezatni sadržaj računa - QR kod, kako bi se olakšala provjera računa. QR kod kao obvezni sadržaj računa mora biti naznačen na računu koji se naplaćuje sredstvom koje se smatra gotovinom. Obveznici fiskalizacije koji ostvareni promet naplaćuju sredstvom koje se ne smatra prometom gotovine nisu dužni iskazati QR kod na računu. Ministar financija pravilnikom će propisati načine generiranja QR koda, obvezatne podatke koje sadrži zapis QR koda i  ip zapisa za QR kod. Navedena obveza stupila bi na snagu siječnja 2021. godine.

Zakon o porezu na dobit

  • Podiže se prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn.
  • Podiže se prag od kojeg fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost/obrtnici obveznici plaćanja poreza na dohodak postaju obveznici poreza na dobit s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn primitka. Iznos ostvarenih primitaka biti će jedini kriterij za obveznu promjenu načina oporezivanja, dok se drugi uvjeti (ostvareni dohodak, vrijednost dugotrajne imovine i prosječan broj radnika) više ne propisuju.
  • Podiže se prag za mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn.
  • Neprofitnim organizacijama koje ostvaruju oporezive prihode od obavljanja gospodarske djelatnosti podiže se prag (iznos prihoda) za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu s 300.000,00 kn na 7.500.000,00 kn.
  • Porezno priznatim rashodom smatrat će se i otpis zastarjelih potraživanja do 5.000,00 kn od nepovezanih osoba obveznika poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti (obrtnika).
  • Propisuje se, da se porezno priznatim darovanjima za zdravstvene potrebe mogu smatrati i darovanja za troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
  • Propisuje se obveza podnošenja obrasca PD u slučaju prestanka društva po skraćenom postupku. Odredba će se primjenjivati i na društva koja su sukladno ZTD-u prestala poslovati po skraćenom postupku tijekom 2019.
  • Skraćuje se rok za podnošenje porezne prijave u slučaju otvaranja stečaja ili likvidacije na 30 dana, a po okončanju postupka stečaja, likvidacije ili drugog načina prestanka poslovanja na 8 dana od isteka poreznog razdoblja.
  • Propisuje se da su stečajne i likvidacijske mase, kao pravni slijednici društva nad kojima je proveden postupak stečaja/likvidacije, obveznici poreza na dobit.
  • Pojašnjava se način procjene porezne osnovice u slučaju nepodnošenja porezne prijave.
  • Pravila protiv premještanja dobiti proširuju se na izlazno oporezivanje kod prijenosa imovine iz sjedišta u stalnu poslovnu jedinicu i obrnuto, hibridne neusklađenosti i neusklađenost rezidentnosti.

Navedene promjene primjenjivati će se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. g. i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1.1.2020., osim odredbi kojima se propisuje hibridna neusklađenost koje bi se primjenjivale u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2022. g. i nadalje.

Prema prijedlogu Zakona navedene promjene ne bi se primjenjivale pri podnošenju porezne prijave za 2019. godinu.

Opći porezni zakon

1) Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona

  • Novim čl. 12.a OPZ-a uređuje se korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona i time izbjegavanje plaćanja poreza, primjerice kada:
    • poslodavac za posao koji ima obilježje nesamostalnog rada ugovara druge načine obavljanja poslova ili
    • poduzetnik koristi organizacijske oblike koji su oporezivi po nižim stopama ili
    • poduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, a koji je oporeziv nižim stopama;

U tim slučajevima će se porezne obveze obračunati kao da tih pogodnosti nije ni bilo.

2) Povezane osobe

  • U čl. 49. OPZ-a, koji uređuje porezni tretman povezanih osoba dodan je st. 3. kojim je određeno da će ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba biti porezno priznati samo onda ako bi i druge osobe, koje nisu u takvom međusobnom odnosu, pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.

3) Mjesna nadležnost

  • Čl. 53. OPZ-a navedeno je da se mjesna nadležnost poreznih tijela određuje prema posebnim zakonima i propisima kojima se uređuje unutarnja organizacija i ustrojstvo poreznih tijela, a dopuna čl. 53. sadrži odredbu prema kojoj bi za donošenje rješenja o pravnim sljednicima bila mjerodavna ustrojstvena jedinica prema sjedištu ostavitelja;

4) Porezna zastara

  • U čl. 108. OPZ-a dodaje se st. 9. koji propisuje kako u slučaju smrti poreznog obveznika za vrijeme trajanja ostavinskog postupka ne teče zastara prava na naplatu i na utvrđivanje prava na naplatu poreznog dugaostavitelja u trenutku smrti, kao i za obveze koje su nastale prije smrti, ali nisu još utvrđene.

5) Načelo odabira poreznih obveznika za porezni nadzor

  • Odredba čl. 119. st. 1. OPZ-a se dopunjuje, te propisuje da porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz Zakona o računovodstvu, zatim porezni obveznici iz čl. 49. Zakona (povezane osobe) te porezni obveznici iz novog čl. 12.a OPZ-a (porezni obveznici kod kojih postoji sumnja o neopravdanom korištenju poreznih pogodnosti).

6) Najteži porezni prekršaji

  • U čl. 192. OPZ-a je kao jedan od najtežih poreznih prekršaja(kazne do od 20.000,00 kn do 500.000,00 kn) navedeno, između ostalih, nečuvanje poslovnih knjiga, drugih evidencija i knjigovodstvenih isprava u rokovima propisanim zakonom (čl. 66. st. 18.).

7) Teži porezni prekršaji

  • Prema čl. 193. OPZ-a teži porezni prekršaj (kazne do od 5.000,00 kn do 300.000,00 kn) čini kada se evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vode na mjestu na kojem se ti primici ostvaruju ili ne osigurava dostupnost evidencija poreznom tijelu (čl. 66. st. 6.), ako poslovne knjige i druge evidencije ne vodi u skladu s načinom oporezivanja (čl. 66. st. 8.), ako pri vođenju poslovnih knjiga i drugih evidencija u elektroničkom obliku ne osigura raspoložive, čitljive i sustavne podatke (čl. 66. st. 9.).

8) Lakši porezni prekršaji

  • Prema čl. 194. OPZ-a poduzetnik čini lakši porezni prekršaj (kazne do od 2.000,00 kn do 200.000,00 kn), ako na početku poslovanja i krajem svake poslovne godine ne popiše svu imovinu i obveze (čl. 66. st. 14.), te ako ne popiše imovinu i obveze pri promjenama cijena dobara ili kod statusnih promjena ili prestanka obavljanja djelatnosti ili kod otvaranja postupka stečaja ili likvidacije (čl. 66. st. 15.).

Zakon o trošarinama

Izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama predlaže se:

  • povrat trošarine na dizelsko gorivo kao pogonsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika željeznicom,
  • uvođenje oslobođenja od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika,
  • detaljnije uređivanje pojedinih odredbi o posebnim mjerama nadzora nad energentima zbog preveniranja nezakonitosti u tom području,
  • uključivanje talijanske općine Campione d'Italia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije od 1.1.2020.

Zakon o posebnom porezu na motorna vozila

Izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se:

  • oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja,
  • jasno propisivanje načina na koji pristojbeni obveznik može ostvariti povrat plaćene ili više plaćene upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila.

Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

Izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića predlaže se:

  • uvođenje oporezivanja bezalkoholnih pića prema udjelu šećera,
  • dodatno oporezivanje energentskih napitaka,
  • definiranje bezalkoholnih pića koja sadrže dodani šećer sukladno tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature (KN) uz propisivanje iznimke od oporezivanja (- za proizvode koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za specifične skupine i dodacima prehrani; - pića iz tarifnih oznaka KN 2202, 2009, te sirupi, koncentrati i prašci namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića, koji ne sadrže dodani šećer; - bezalkoholna pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN 0401 do 0404, a to su pića na osnovi mlijeka, fermentiranog mlijeka ili sirutke kao i pića dobivena od mlijeka. Izuzetak od oporezivanja na bezalkoholna pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN 0401 do 0404 se ne odnosi na proizvode koji sadrže kofein ili metil-ksantin ili taurin).
Natrag