Koliko vjerovati revizorskom izvješću?

Da bi smanjili rizik, poduzetnici provjeravaju i prate poslovanje svojih poslovnih partnera, osobito u slučaju pozajmica, plaćanja predujma ili davanja robe odnosno proizvoda prije naplate. U tu svrhu obično se prikupljaju različite informacije, ali i analiziraju financijski izvještaji postojećih, i još pažljivije novih (potencijalnih) poslovnih partnera, koriste se Finini BON-1 i BON-2 ili drugi slični obrasci, te proučava izvješće revizora.

Da bi rezultati financijske analize bili pouzdani, moraju biti pouzdani financijski izvještaji koji se analiziraju. No, koliko se doista može vjerovati revizorskom izvješću?

Ovo pitanje dodatno je potaknuo slom Agrokora, koji se dogodio usprkos pozitivnom revizorskom mišljenju, a bilo je i drugih primjera koji su pokazali da revizija nije baš uvijek sasvim pouzdana.

Pri razmatranju pouzdanosti revizije valja poći od toga da se revizija u Hrvatskoj obavlja prema Zakonu o reviziji, Međunarodnim revizijskim standardima, Uredbi (EU) i drugim propisima. Revizija treba biti stručna, neovisna, samostalna i objektivna, što se nastoji osigurati brojnim i strogim uvjetima za stjecanje i održavanje revizorske licence.

Uvjeti za revizore

Tako su, prije pristupanja rigoroznom ispitu, zaiteresirani dužni steći visoku stručnu spremu (najmanje 300 ECTS bodova ili VSS ) i 5 godina radnog iskustva, od čega najmanje 3 godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih 8 godina prije polaganja revizorskog ispita. Ispit se polaže prema propisanom opsežnom i zahtjevnom programu pri Hrvatskoj revizorskoj komori, uz nadzor Ministarstva financija. Kad polože ispit i steknu licencu, ovlašteni revizori dužni su održavati licencu stalnim stručnim usavršavanjem, također uz nadzor Ministarstva financija.

Nadalje, reviziju smiju obavljati samo revizorska društva i ovlašteni revizori koji imaju dobar ugled i kojima je Ministarstvo financija dalo odobrenje za rad, koje se može ukinuti. A da bi poduzetnici bili sigurni da će angažirati doista ovlaštenog revizora, na internetskom portalu Ministarstva financija objavljen je popis ovlaštenih revizorskih društava i ovlaštenih revizora.  

Mišljenjem se izražava razumno a ne potpuno uvjerenje da li su financijski izvještaji bez značajnih pogrešaka.

Uz nadzor Minstarstva financija, revizorska društva dužna su prema Međunarodnim revizijskim standardima i sama provoditi nadzor nad radom revizora, provjeravati da li se pridržavaju propisa, revizijskih standarda i zahtjeva neovisnosti, te potrebne kvantitete i kvalitete revizije.

Revizorsko izvješće

Revizorsko izvješće mora biti u pisanom obliku s propisanim elementima. U mišljenju, koje je najvažniji dio revizorskog izvješća, mora biti jasno navedeno da li revidirani godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji (promatrani kao cjelina) pružaju istinit i fer prikaz u skladu sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim standardima, te jesu li u skladu s propisima. Mišljenje može biti pozitivno, s rezervom ili negativno. Predviđeno je i suzdržano mišljenje, no tada se smatra da revizija nije obavljena. Nadalje, revizor je u svom izvješću dužan opisati način rada, ograničenja revizije,  svoju odgovornost i odgovornost uprave poduzetnika, te istaknuti ključna pitanja i svoj stav o značajnim neizvjesnostima koje bi mogle dovesti u pitanje nastavak vremenski neograničenog poslovanja.

Revizijom se ispituju pažljivo odabrani uzorci, pa se mišljenjem izražava razumno a ne potpuno uvjerenje da li su financijski izvještaji bez značajnih pogrešaka. Radi toga ne treba očekivati da će revizija uvijek otkriti sve, a osobito manje pogreške i propuste. Ponekad  revizori neće uočiti niti značajne pogreške, osobito ako su posljedica prijevare u koju je uključeno poslovodstvo, o čemu smo u više navrata pisali u TEB-ovom poslovnom infu tijekom prethodne godine. Stoga, iako će iskusni i stručni revizori najčešće uočiti veća odstupanja, pozitivno mišljenje ipak nije garancija da se u poslovanju i evidentiranju poslovanja nije provukla neka pogreška, propust ili prijevara.

Ipak, visoki standard kvalitete revizije osigurava rigorozna procedura stjecanja i održavanja revizorskog ovlaštenja, dozvole za rad, stroga pravila i propisani eksterni i interni nadzor, pa zaključujemo da revizija nedvojbeno povećava pouzdanost financijskih izvještaja, a slijedom toga i pouzdanost analiza, procjena i prosudbi koje se zasnivaju na revidiranim podacima. No da bi revizorsko izvješće s mišljenjem bilo korisna pomoć u procjeni rizika i kod ocjene kvalitete poslovnih partnera, menadžeri, analitičari i drugi korisnici revizorskih izvješća moraju biti svjesni ograničenja revizije i dobro razumjeti što to revizija garantira, a što ne.

Uostalom, revizorsko mišljenje ne bi trebalo biti jedina podloga za ocjenu nečijeg poslovanja, već ga valja koristiti zajedno sa svim ostalim raspoloživim izvorima. A ako različiti izvori upućuju na različite zaključke, prije donošenja konačnog suda analizu svakako treba dodatno proširiti i produbiti. 

Znate li da nakon što se pretplatite na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ OSTVARUJETE PRAVO NA NEOGRANIČEN BROJ TELEFONSKIH KONZULTACIJA (BEZ DOKUPA MINUTA) s TEB-ovim savjetnicima svaki radni dan od 8,00 do 14,00 sati?

Godišnju pretplatu na TEB-ov časopis „Financije, pravo i porezi“ za 2019. možete naručiti na sljedećoj poveznici Naruči svoj primjerak FIP-a po cijenama od 1.000,00 kn (internet izdanje), 1.300,00 kn (tiskano izdanje) ili 1.600,00 kn (internet i tiskano izdanje).

 

Natrag