Koncem 2017. donesen je novi Zakon o reviziji, kojim je od 1.1.2018. godine, na nešto drugačiji način nego do sada, propisana obveza ustroja revizijskog odbora.
Subjekti od javnog interesa – obveznici osnivanja revizijskog odbora
Revizijski odbor više nisu dužni imati svi veliki poduzetnici, već ga moraju imati samo subjekti od javnog interesa. Tko su subjekti od javnog interesa propisuje Zakon o računovodstvu. Prema tim odredbama, to su:
- svi poduzetnici osnovani prema propisima Republike Hrvatske čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice,
– kreditne institucije kako je određeno zakonom kojim se uređuju kreditne institucije,
– institucije za elektronički novac,
– društva za osiguranje i reosiguranje,
– leasing društva,
– društva za upravljanje UCITS fondovima i UCITS fondovi,
– društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima i alternativni investicijski fondovi,
– mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva,
– društva za dokup mirovine,
– faktoring-društva,
– investicijska društva, burze, operateri MTP-a, središnja klirinška depozitarna društva, operateri središnjeg registra, operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja,
– trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50 % sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske kojom se utvrđuje popis trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, osim pravnih osoba koje vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje proračunsko računovodstvo ili računovodstvo neprofitnih organizacija.
Iznimno, revizijski odbor ne moraju imati otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom, niti alternativni investicijski fondovi.
Organizacija i samostalnost revizijskog odbora
Revizijski odbor može biti organiziran kao samostalan odbor, ili kao odbor nadzornog odbora odnosno upravnog odbora subjekta od javnog interesa, o čemu će odlučiti sam poduzetnik. Bez obzira na to, ovaj odbor mora biti samostalan u svom radu.
Članovi revizijskog odbora i obveza stručnosti
Revizijski odbor mora imati minimalno tri člana, pri čemu najmanje jedan član mora biti stručan u području računovodstva i/ili revizije, a članovi kao cjelina moraju vladati znanjem o sektoru u kojem subjekt od javnog interesa posluje.
Zakon ne propisuje kako se utvrđuje stučnost članova, pa se to može urediti općim aktom. Primjerice, može se odrediti da je stručan član u području računovodstva i/ili revizije samo ovlašteni revizor i/ili osoba sa završenim ekonomskim fakultetom – smjer računovodstvo, i potrebnim iskustvom na računovodstvenim poslovima, a znanje o sektoru također se može dokazivati stručnom spremom i odgovarajućim iskustvom.
Članovi revizijskog odbora imenuju se iz redova članova nadzornog odbora i/ili neizvršnih članova upravnog odbora i/ili drugih članova koje je imenovala glavna skupština dioničara, ili u slučaju subjekta bez dioničara – između drugih članova koje je imenovalo istovjetno tijelo.
Poduzetnik može odlučiti da revizijski odbor ima više od tri člana, pri čemu treba voditi računa o tome da bi radi donošenja odluka broj članova trebao biti neparan.
Prema Zakonu predsjednika revizijskog odbora bira nadzorni, odnosno upravni odbor ili članovi revizijskog odbora, pa i ovo pitanje valja dodatno urediti.
Obveza neovisnosti
Uz obvezu samostalnosti, za predsjednika i članove revizijskog odbora propisana je i obveza neovisnosti. Neovisna je ona osoba koja nema bilo kakav poslovni, financijski, obiteljski ili drugi bliski odnos sa subjektom od javnog interesa, njegovim većinskih dioničarem ili upravom, ili ako ne postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu neovisnost.
Predsjednik i većina članova moraju biti neovisni u odnosu na subjekt (poduzetnika), osim u slučaju kada su svi članovi ujedno i članovi nadzornog odbora ili neizvršni članovi upravnog odbora.
Obveza neovisnosti može biti utvrđena ugovorom koji poduzetnik zaključuje s članovima, ili se može potvrditi potpisivanjem odgovarajuće izjave. Na isti način može se regulirati obveza samostalnosti, čuvanja tajnosti podataka i informacija i dr. Također, ova i druga Zakonom neriješena pitanja mogu se dodatno urediti poslovnikom o radu revizijskog odbora ili drugim internim aktom.
Zakonom su od 1.1.2018. na nešto drugačiji način nego do sada propisani zadaci i odgovornosti revizijskog odbora, a propisane su i dodatne obveze za komercijalne revizore koji revidiraju subjekte od javnog interesa. O tome ćemo pisati u narednom broju TEB-ovog poslovnog infa.
Natrag