Prijevare u računu dobiti i gubitka i bilanci odnose se na namjerno netočno prikazane prihode i/ili rashode i značajno netočno utvrđenu dobit, kao i na netočno prikazane odnosne stavke imovine, obveza i kapitala u bilanci. Jer sve prijevare u uspješnom računu u pravilu istovremeno utječu na netočan prikaz imovine i/ili obveza odnosno vlastitog kapitala u bilanci.
Krivim prikazom se korisnici računa dobiti i gubitka i bilance dovode u zabludu da je poduzetnik čiji se financijski izvještaji razmatraju poslovao bolje ili lošije negoli stvarno jest, odnosno da ima bolju ili lošiju strukturu i ročnost imovine i obveza.
Puno je razloga radi kojih se uprave, direktori i/ili računovođe ponekad odlučuju na nedozvoljene intervencije u financijskim izvještajima. Krivim prikazom mogu se pokušati prikriti krađe i pronevjere, ili se uprava i društvo mogu privremeno prikazati uspješnijim, a mogu se nastojati postići i drugi ciljevi. Osim toga, o prikazu uspješnosti i stanja imovine i obveza ovisi mogućnost dobivanja kredita, nižih kamata, mogućnost odgode plaćanja vjerovnicima i dobavljačima, naplata predujmova od kupaca i dr.
Ovakve prijevare u pravilu se zasnivaju na većim ili manjim odstupanjima od zahtjeva HSFI-a, MRS-ova i MSFI-a, te odredbi ZOR-a, pa se tako prikriva neispravna i nedosljedna primjena računovodstvenih politika i procjena. Stoga na prijevare u financijskim izvještajima mogu ukazivati česte i u bilješkama nedovoljno (nejasno) obrazložene i nekvantificirane promjene računovodstvenih politika i procjena.
Zašto prijevare u izvještajima?
Kod prijevara u financijskim izvještajima obično se radi o nastojanju da se prikaže bolji rezultat poslovanja od stvarnog, pa se prikazuju veći prihodi i/ili niži rashodi od stvarno nastalih, odnosno bolja kvaliteta bilance koja rezultira većom vrijednosti imovine i kapitala i/ili manjom vrijednosti obveza od realnih vrijednosti i boljom strukturom i ročnosti.
S tim ciljem ponekad se u računu dobiti i gubitka iskazuju nepostojeći, neočekivani ili nerealni prihodi. To mogu bili lažni prihodi temeljem izdanih računa za neisporučene proizvode, robu ili usluge, ispostavljeni na lažne ili čak nepostojeće kupce, poduzetnike u stečaju i sl. Kupci će osporiti lažni račun, ali se usuglašavanje može razvući, pa će se u tekućoj godini iskazati prihod koji će se ispraviti tek u sljedećoj godini. Ponekad se lažni računi niti ne dostavljaju kupcima, već se samo evidentiraju u poslovnim knjigama izdavatelja. Spretni krivotvoritelji uz takve račune prilažu i drugu krivotvorenu dokumentaciju: narudžbu, dostavnicu, primku i sl. Ovakve prijevare ponekad se provode u dogovoru s poslovnim partnerima za isporuke koje će se u slijedećoj godini realizirati ili stornirati, kada ih je još teže razotkriti. Prihodi se ponekad povećavaju obračunavanjem kamata dužnicima na kašnjenje plaćanja, iako se ne namjeravaju naplatiti, itd.
Prihode je teže krivotvoriti nego rashode, pa se prijevare u računu dobiti i gubitka češće mogu naći na rashodnoj strani ovog financijskog izvještaja.
Što utječe na niže rashode?
Računovođe znaju da na niže rashode utječu nerealno niske stope amortizacije ili prestanak obračunavanja amortizacije na neku dugotrajnu imovinu, neprovođenje vrijednosnog usklađenja bilo koje imovine na niže, odgađanje knjiženja manjkova, ispravka vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja, nepropisna kapitalizacija troškova, odgađanje (razgraničenje) troškova, neevidentiranje odnosno neiskazivanje ili odgađanje nekih obveza i dr.
Svi ovi pogrešni prikazi utjecat će na bolji financijski rezultat u računu dobiti i gubitka, na nerealno povećanu obvezu za porez na dobit i PDV, ali i na prividno kvalitetniju bilancu, koja će nakon ovakvih preinaka skrivati neiskazane gubitke.
Neiskazivanje (skrivanje) gubitaka vrlo je opasno, jer može ugroziti poslovanje i dovesti u pitanje pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja poduzetnika, te uzrokovati gubitak radnih mjesta, ali i iznenadni stečaj i likvidaciju. Osim toga, skrivanje gubitaka opasno je i za poslovne partnere, jer može uzrokovati neočekivane gubitke (ili pad profitabilnosti) i nelikvidnost kod kreditora, investitora, vjerovnika, kupaca i dobavljača. Tako zablude uzrokovane netočnim prikazima u računu dobiti i gubitka i bilanci ne nanose štetu samo društvu koje krivotvori svoje financijske izvještaje (dioničarima tj. članovima društva i radnicima), nego i poslovnim partnerima na koje se mogu prenijeti negativni učinci ovakvih prijevara.
Kada se radi o prijevarama u bilanci treba spomenuti pogrešan prikaz imovine i obveza prema ročnosti. Naime, pokazatelje financijske analize i kvalitetu bilance „popraviti“ će veća vrijednost kratkotrajne i manja vrijednost dugotrajne imovine, odnosno veća vrijednost dugoročnih i manja vrijednost kratkoročnih obveza.
Već smo spomenuli da se prijevarom ne želi uvijek prikazati poslovanje uspješnijim i boljim, jer cilj može biti prikazivanje lošijeg stanja od stvarnog (skrivanje i odgađanje prihoda, precjenjivanje i anticipiranje rashoda i gubitaka, podcjenjivanje imovine i kapitala), kako bi se (nepropisno) smanjile porezne obveze i/ ili kako bi se dioničare tj. članove društva potaknulo na prodaju dionica i udjela po nižoj vrijednosti.
Također smo spomenuli da je prijevare u financijskim izvještajima u kojima sudjeluju vješti računovođe teško uočiti i još teže spriječiti, osobito ako je u njih uključeno i poslovodstvo. O tome kako se poduzetnici ipak mogu zaštititi od prijevara u računu dobiti i gubitka i bilanci nastaviti ćemo pisati u narednim brojevima TEB-ovog poslovnog infa.
Natrag