Pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i stagnacija u zemljama EU-a u 2018. godini

Trend rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj počeo je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju odnosno od veljače 2015. bilježi kontinuirani rast do 2017. Takav rast pozitivno se odrazio i na rast izvoza te smanjenje vanjskotrgovinskog deficita Hrvatske.

 Spomenuti rast uvelike je ovisan o rastu gospodarstava zemalja EU (Njemačke, Italije i Austrije) te domaće i inozemne potražnje. Tako industrijska proizvodnja od siječnja 2018. na razini zemalja EU-a pokazuje stagnaciju, a posebno u Njemačkoj i Italiji, što se nepovoljno odrazilo na Hrvatsku koja tijekom 2018. na godišnjoj razini bilježi pad industrijske proizvodnje u odnosu na 2017.

Prema izvornim podacima prezentiranih u Tablici 1. vidljivo je da trend industrijske proizvodnje u Hrvatskoj od 2015. do 2017. pokazuje prosječni godišnji rast industrijske proizvodnje od 3,1%. Unutar ukupne industrije, prerađivačka industrija determinira ukupni trend kretanja industrije sa svojim udjelom od 80,3% i prosječnim godišnjem rastom u promatranom razdoblju od 3,1%.

 Tijekom 2018. industrijska proizvodnja pokazuje negativna kretanja. Prema zadnjim podacima u kolovozu 2018. ostvaren je pad industrijske proizvodnje koja je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,0% manja u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, a također i prema izvornim podacima za 2,4%.

Godišnji pad industrijske proizvodnje u kolovozu 2018. rezultat je pada prerađivačke industrije za 3,2% i rudarstva i vađenja za 15,7%. U ukupnoj industriji najveći udio zauzima prerađivačka industrija od 80,3% čiji je pad najviše utjecao na pad cjelokupne industrijske proizvodnje. Pad industrijske proizvodnje u kolovozu odrazio se i na prvih osam mjeseci 2018. te je industrijska proizvodnja bila veća za 0,2% u odnosu na isto razdoblje 2017.

Unutar prerađivačke industrije povećanje proizvodnje imaju: proizvodnja prehrambenih proizvoda (+2,2%), potom proizvodnja gume i plastike (+15,5%), farmaceutskih proizvoda (+11,0%), proizvodnja metala (+16,6%) i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+15,9%).

Istodobno, pad proizvodnje imaju: proizvodnja kemijskih proizvoda (-11,8%), potom naftnih proizvoda (-2,4%), električne opreme (-6,7%), strojeva i uređaja (-10,9%) i ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (-36,9%).

 

 

Natrag