Hrvatska je u 2017. prvi put ostvarila financijski suficit, a time je konsolidirani dug države smanjen i iznosi 78,0% BDP-a

Državni zavod za statistiku objavio je proračunski manjak (deficit) i razinu duga opće države o prekomjernom proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države (travanjsko izvješće) za razdoblje 2014 – 2017. prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010). Državni zavod za statistiku podnosi izvješće Europskoj komisiji (Eurostatu) dva puta godišnje – na kraju ožujka (travanjsko Izvješće) i na kraju rujna (listopadsko Izvješće). Izvješće se odnosi na razdoblje posljednje četiri godine i za tekuću godinu, u kojoj su podaci za tekuću godinu bazirani na prognozama Ministarstva financija. Europska komisija ima fiskalni nadzor nad zemljama članicama a temlji se na Izvještaju o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države. Ugovorom iz Maastrichta uspostavljena su dva glavna kriterija fiskalnog nadzora: udio proračunskog manjka (deficita) opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a konsolidirani dug opće države veći od 60% BDP-a.

Ukupni prihodi konsolidirane opće države u 2017. iznosili su 167,2 mlrd. kn i povećani su u odnosu na 2016. za 4,4% (5,6 mlrd. kn). Istodobno, ukupni rashodi iznosili su 164,4 mlrd. kn i manji su za 0,3% nego u 2016. Zbog povećanja prihoda i smanjenje rashoda u 2017. u Hrvatskoj je opća država prvi puta ostvarila suficit odnosno višak prihoda u odnosu na rashode za 2,75 mlrd. kn, što predstavlja suficit od 0,8% BDP-a. To je prvenstveno rezultat povećanja prihoda na osnovi poreza na potrošnju za 5,5% (3,8 mlrd. kn), u okviru čega su prihodi PDV-a veći za 5,3%, trošarine na naftne derivate veće su za 3,5%, trošarine na automobile veće za 19,2% i transferi sekundarnih dohodaka populacije iz inozemstva veći za čak 33,3% (1,8 mlrd. eura).

 

Tablica 1. Prikaz prekomjernoga proračunskog manjka i razine duga te povezanih podataka

   

 

 

2014.

2015.

2016.

2017.

mil. kn

%

mil. kn

%

mil. kn

%

mil. kn

%

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Bruto domaći proizvod, tekuće tržišne cijene

331 266

100,0

338 975

100,0

349 410

100,0

363 310

100,0

 

 

 

Neto uzajmljivanje (-)/neto pozajmljivanje (+)

Opća država

-17 033

-5,1

-11 687

-3,4

-3 275

-0,9

2 754

0,8

Središnja država

-18 068

-5,5

-11 370

-3,4

-4 103

-1,2

2 506

0,7

Lokalna država

-293

-0,1

198

0,1

-40

0,0

-136

0,0

Fondovi socijalne sigurnosti

1 328

0,4

-514

-0,2

867

0,2

383

0,1

 

 

 

Konsolidirani dug opće države

Opća država

278 366

84,0

284 203

83,8

281 738

80,6

283 313

78,0

 

 

 

Rashodi opće države

Bruto investicije u fiksni kapital

11 823

3,6

10 979

3,2

11 303

3,2

9 821

2,7

Kamate (konsolidirano)

11 427

3,4

11 801

3,5

10 817

3,1

9 769

2,7

Izvor: DZS

U Tablici 1. prezentirani su podaci za opću državu, središnju državu, lokalnu državu i fondove socijalne sigurnosti, o deficitu, potom o konsolidiranom dugu i rashodu za opću državu, od 2014. do 2017. godine.

Prema prezentiranim podacima u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio je 2.754 mil. kn, odnosno 0,8% BDP-a, dok je u 2016. deficit iznosio – 3.275 mil. kn ili 0,9 % BDP-a.

U 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio je 2.754 mil. kn, odnosno 0,8% BDP-a, dok je u 2016. deficit iznosio – 3.275 mil. kn ili 0,9 % BDP-a. U 2015. deficit je bio jednak -11.687 mil. kn ili 3,4% BDP-a te je u 2014. bio jednak - 17 033 mil. kn ili 5,1% BDP-a.

Konsolidirani dug na kraju 2017. iznosio je 283.313 mil. kn ili 78,0% BDP-a, dok je u 2016. iznosio 281.738 mil. kn, odnosno 80,6% BDP-a. U 2015. dug je iznosio 284.203 mil. kn, odnosno 83,8% BDP-a, dok je u 2014. iznosio 278.366 mil. kn, odnosno 84,0% BDP-a.

Značajan utjecaj na iznos suficita u 2017. imao je ponovni pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu s 3.389 mil. kn na 2.292 mil. kn, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova.

Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2017. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. Tijekom 2017. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 71.601 mil. kn, čime su zabilježili porast od 5,4% u odnosu na 2016. Nadalje, zabilježen je pad investicija, koje su u 2017. iznosile 9.821 mil. kn, što je za 13,1% manje nego u 2016

U 2017. zabilježen je rast primarnog suficita opće države, koji iznosi 12.523 mil. kn ili 3,7% BDP-a, također i rast duga opće države od 0,6% u odnosu na 2016. godinu.

Osnovni razlog porasta stanja duga opće države od 1.575 mil. kn jest veće novo zaduženje države od otplata u 2017., ponajprije po dužničkim vrijednosnim papirima središnje države, a manjim dijelom zbog proširenja obuhvata sektora opće države. Kod lokalne države znatan pad dogodio se na kreditima te dužničkim vrijednosnim papirima, koji su potpuno otplaćeni te lokalna država više nema duga po tom instrumentu.

Prema podacima Eurostata u 2017., sektor opće države za EU-28 zemalja ima manjak od 146,59 mlrd. eura deficita, odnosno -1,0% BDP-a, a u 2016. iznosio je -1,6%. Istodobno, konsolidirani dug opće države u 2017. iznosio je 12.505 mlrd. eura. Zbog toga je udio duga u BDP-u s 83,3% u 2016. smanjen na 81,6% u 2017. U 2017. suficit imaju: Malta (+3,9%), Cipar (+1,8%), Češka (+1,6%), Luksemburg (+1,5%), Švedska i Njemačka (+1,3%), Nizozemska (+1,1%), Danska (+1,0%), Bugarska (+0,9%), Grčka i Hrvatska (+0,8%) i Litva (+0,5%).

Krajem 2017., najniži omjer duga prema BDP-u zabilježile su: Estonija (9,0%), Luksemburg (23,0%), Bugarska (25,4%), Češka (34,6%) i Rumunjska (35,0%). Istodobno, najveći udio duga veći od 60,0% BDP-a zabilježile su: Grčka (178,6% BDP-a), Italija (131,8% BDP-a), Portugal (125,7% BDP-a), Belgija (103,1% BDP-a) i Španjolska (98,3% BDP-a).

 

 

Natrag