Prijevare u financijskim izvještajima

Piše: mr. sc. Mladen Štahan

Nastavno na članak u prethodnom broju TEB-ovog poslovnog infa, u ovom članku pokušat ćemo objasniti što su prijevare u financijskim izvještajima. Naime, pod prijevarama se obično razumijevaju krađe (novca, druge imovine) i pronevjere, ali i krivotvorenje dokumenata, utaja poreza, zlouporaba  imovine društva za osobne ili druge neposlovne potrebe (nezakonito korištenje), plaćanje fiktivnih ili precijenjenih računa, neplaćanje obveza, neisporučivanje plaćenog (proizvodi, roba, usluge) i dr.

Međutim, svaka prijevara ne mora biti istovremeno i prijevara u financijskim izvještajima. Jer iako se praktično sve prijevare reflektiraju na financijske izvještaje, neke od njih utječu na realnost podataka koji se u njima iskazuju, a neke ne. Primjerice, proknjižen manjak, iako je posljedica krađe, ne predstavlja prijevaru u financijskim izvještajima - ako je u njima ispravno prikazan.

Prijevare u financijskim izvještajima odnose se na značajno netočan prikaz prihoda i rashoda, financijskog rezultata i stanja imovine i obveza, te vlastitog kapitala. A kako su svi ovi elementi međuzavisni, netočan prikaz prihoda ili rashoda gotovo u pravilu uzrokuje pogrešan prikaz imovine i/ili obveza odnosno kapitala i obrnuto.

Netočno prikazivanje imovinskog stanja je kazneno djelo prema Zakonu o trgovačkim društvima, a prekršajnu odgovornost za sastavljanje financijskih izvještaja propisuju Zakon o računovodstvu, Opći porezni zakon i drugi propisi.

Ipak, svaki pogrešan prikaz u financijskim izvještajima ne mora biti posljedica prijevare.

Tako je Kaznenim zakonom propisano da će se svatko, tko nešto učini ili ne učini s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine, kaznit kaznom zatvora. Nadalje, tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist unese, koristi, izmijeni, izbriše ili na drugi način učini neuporabljivim računalne podatke ili programe, ili onemogući ili oteža rad ili korištenje računalnog sustava ili programa i na taj način prouzroči štetu drugome, kaznit će se kaznom zatvora.

Kada se radi o prijevari u financijskim izvještajima?

Stoga, da bi se radilo o prijevari u financijskim izvještajima, uz značajno netočan prikaz financijskog rezultata i financijskog stanja (pogreške male vrijednosti obično nisu prijevare), potrebno je kumulativno zadovoljiti i slijedeća dva uvjeta:

1) postojanje namjere da se neka važna (značajna) stavka (ili više njih) prikaže na drugačiji način nego li to traže računovodstveni propisi i standardi, odnosno da se namjerno krivotvori ili ispusti neki podatak, ili da se namjerno na pogrešan način primjene propisi ili računovodstveni standardi, s ciljem da se korisnici financijskih izvještaja dovedu u zabludu i

2) da je nastala šteta uzrokovana pogrešnim prikazom u financijskim izvještajima (za pojedina kaznena djela zapriječena je kazna i za  pokušaj prijevare).

U suprotnom se ne radi o prijevari, nego o računovodstvenoj ili izvještajnoj nepravilnosti, propustu ili pogrešci, koje za sobom povlače prekršajnu, ali ne i kaznenu odgovornost.

Prijevare u financijskim izvještajima obično započinju već u računovodstvu. Zato su prijevare u financijskim izvještajima najčešće istovremeno i prijevare u računovodstvu.

Računovodstveni podaci se mogu krivotvoriti putem lažne ili nepotpune i nejasne dokumentacije (krivotvorenje), netočnim obračunima ili pogrešnim knjiženjima u evidencijama, pogrešnom primjenom računovodstvenih standarda i sl., sve s namjerom da se u financijskim izvještajima prikrije prava i stvori željena slika o prihodima, rashodima i financijskom  rezultatu, te stanju  imovine, obveza i kapitala. 

Cilj prijevare u financijskim izvještajima obično je prikazivanje boljeg financijskog rezultata i boljeg stanja  imovine i obveza, nego li stvarno jest (iskazivanje nepostojećih prihoda, skrivanje i odgađanje rashoda, gubitaka i obveza, te precjenjivanje imovine). Na taj način obično se želi prikriti krađe i pronevjere, ali i olakšati financiranje poslovanja (mogućnost dobivanja kredita i niže kamatne stope), ili prikazati upravu uspješnijom. Međutim, skrivanje gubitaka vrlo je opasno jer može ugroziti poslovanje i dovesti u pitanje pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, može uzrokovati iznenadni stečaj i likvidaciju trgovačkog društva, ali i neočekivane gubitke kod kreditora, investitora i vjerovnika, gubitak radnih mjesta i dr.

Također, ponekad se prijevarom želi prikazati lošije stanje od stvarnog (skrivanje i odgađanje prihoda, precjenjivanje i anticipiranje rashoda i gubitaka, podcjenjivanje imovine i kapitala). Ovakve prijevare obično imaju za cilj poreznu utaju, ili su usmjerene na štetu dioničara tj. članova društva. 

Prijevara može biti jednostavna (npr. krađa iz blagajne), ali i vrlo složena (npr. kod povezanih društava). Bez obzira na vrstu i način provedbe prijevare, ponekad ju je teško spriječiti, pa i uočiti, osobito ako je uključeno poslovodstvo, te financijski i računovodstveni menadžment.

S ciljem sprječavanja prijevara u praksi trgovačkih društava koriste se razni kontrolni mehanizmi i alati (sustav internih kontrola, interna revizija, inventura, kontroling, komercijalna revizija, računovodstvo, likvidatura, nadzorni odbor, revizorski odbor itd.), o čemu ćemo nastaviti pisati u narednim brojevima Infa.

Natrag