Pokazatelji  siromaštva za RH  u 2015. nepovoljniji nego 2010. i na  začelju je u zemljama EU

 

Od 2010. DZS provodi  Anketu o dohotku stanovništva, istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne uključenosti za RH. Anketa je usklađena s uredbama EU-a i metodologijom Eurostata propisanima za istraživanje EU-SILC (Statistics on Income and Living Conditions).

Istraživanje SILC, na razini EU-a, obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne uključenosti. Istraživanje provode sve zemlje članice redovito u godišnjoj periodici.         
          

Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava.
Prema pokazateljima siromaštva RH se nalazi na 22. mjestu unutar zemalja EU i stopa rizika od siromaštva u 2015.iznosi 20,0%, što znači da  svaki peti građanin u RH ima raspoloživi dohodak ispod praga granice siromaštva. Taj prag siromaštva bio je povoljniji u 2010. (20,6%) i  2011. (21,1%). Najviša stopa rizika od siromaštva je za nezaposlene osobe (42,8%), a najmanja je za zaposlene 4,9%.

Tablica 1. Ključni pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2015.

Stopa rizika od siromaštva, %

 20,0

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %

29,1

Osobe u teškoj materijalnoj deprivaciji (4 ili više stavki), %

13,7

Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, %

14,4

 

 

Prag rizika od siromaštva, kn

 

Jednočlano kućanstvo

25 000

Kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece

52 500

 

 

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %

 

Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

31,0

Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak

45,2

Stopa rizika od siromaštva određena prema 2012., %

19,5

Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu, kn

84 293

Prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka, kn

46 471

 IZVOR:DZS

 

Isto tako prag rizika od siromaštva u 2015. za jednočlano kućanstvo iznosi 25.000 kn, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 52.500 kn. U odnosu na 2010., prag  rizika od siromaštva  (46.471 kunu) za  dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina manji je za 13,0%  i za jednočlano kućanstvo  (23.760 kn) manji je za 5,2% nego u 2015.   
Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2015. u  Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 29,1% osoba, a 2010. taj udio je manji i iznosio je 29,3% osoba.           
Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2015. iznosi 13,7. Pritom valja spomenuti da čak 63,7% osoba živi u kućanstvima koji ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava. Isto tako 70,1%  osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve  članove kućanstva.

Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2014. iznosi 14,4%.          
          

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 20,0% na stopu od 31,0%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 45,2%.    

Osnovne karakteristike  Ankete u 2015. za Hrvatsku:

  • 9,9% osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima,
  • 65,8% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva,
  • 14,4% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan,
  • 59,8% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava,
  • 28,7% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posjednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem računa za režije,
  • 31,7% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, 34,8% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama, a 22,7% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem. Najmanji postotak osoba (0,3%) živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo lako,
  • 62,0% osoba koje žive u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, dok samo 3,5% osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje.

Tablica 2. Pokazatelji siromaštva, usporedba između zemalja EU I RH u 2015.

 

 

Stopa rizika od siromaštva, %

Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, %

Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)

Ginijev koeficijent

Stopa rizika od siromaštva, prije socijalnih transfera, %

Stopa rizika od siromaštva, nisu uključene mirovine i socijalni transferi, %

 

           

EU-28

17,31)

23,71)

5,2

31,0

25,91)

44,61)

 

           

Austrija

13,9

18,3

4,0

27,2

25,6

44,4

Belgija

14,9

21,1

3,8

26,2

26,7

43,3

Bugarska

22,0

41,3

7,1

37,0

28,4

42,9

Cipar

16,2

28,9

5,2

33,6

25,4

38,8

Češka

9,7

14,0

3,5

25,0

16,8

37,0

Danska

12,2

17,7

4,1

27,4

25,8

40,6

Estonija

21,6

24,2

6,2

34,8

27,8

39,4

Finska

12,4

16,8

3,6

25,2

26,8

43,4

Francuska

13,6

17,7

4,3

29,2

23,9

44,3

Grčka

21,4

35,7

6,5

34,2

25,5

52,9

Hrvatska

20,0

29,1

5,2

30,6

31,0

45,2

Irska

Italija

19,9

28,7

5,8

32,4

25,4

46,0

Letonija

22,5

30,9

6,5

35,4

27,3

40,9

Litva

22,2

29,3

7,5

37,9

28,6

42,8

Luksemburg

15,3

18,5

4,3

28,5

27,2

44,7

Mađarska

14,9

28,2

4,3

28,2

25,7

49,1

Malta

16,3

22,4

4,2

28,1

23,7

37,5

Nizozemska

12,12)

16,82)

3,82)

26,42)

22,22)

39,22)

Njemačka

16,7

20,0

4,8

30,1

25,1

43,9

Poljska

17,6

23,4

4,9

30,6

22,9

43,6

Portugal

19,5

26,6

6,0

34,0

26,4

47,8

Rumunjska

25,4

37,3

8,3

37,4

29,3

49,6

Slovačka

12,3

18,4

3,5

23,7

19,0

38,1

Slovenija

14,3

19,2

3,6

24,5

24,8

42,5

Španjolska

22,1

28,6

6,9

34,6

30,1

47,0

Švedska

14,5

16,0

3,8

25,2

26,9

42,2

Ujedinjena Kraljevina

16,7

23,5

5,2

32,4

29,2

44,2

1) Procijenjeni podatak 

 Izvor:

Eurostat , 9. prosinac 2016.

U Tablici 2. prikazani su neki pokazatelji siromaštva za 2015. među zemljama Europske unije i pokazuje sljedeće:

  • najvišu stopu rizika od siromaštva imala je Rumunjska (25,4%), potom Letonija (22,5%) i Litva (22,2%) gdje je više od petine stanovništva imalo ekvivalentan ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. U Hrvatskoj je stopa siromaštva iznosila 20,0%;
  • najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Češkoj (9,7%), Nizozemskoj (12,1%), Danskoj (12,2%), Slovačkoj (12,3%) i Finskoj (12,4%);
  • najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u Bugarskoj (41,3%), Rumunjskoj (37,3%) i Grčkoj (35,7%), a najmanje je osoba u takvu položaju bilo u Češkoj (14,0%) i Švedskoj (16,0%). Prema ovom pokazatelju, u Hrvatskoj je 29,1% osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti;
  • nejednakost raspodjele dohotka izražena kvintilnim omjerom (S80/S20) najveća je u Rumunjskoj (8,3) te Litvi (7,5) i Bugarskoj (7,1), što pokazuje da je u Rumunjskoj 20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primilo 8,3 puta veći dohodak od 20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom;
  • za Hrvatsku je pokazatelj nejednakosti raspodjele dohotka iznosio 5,2. Najmanja nejednakost raspodjele dohotka zabilježena je u Češkoj i Slovačkoj (3,5) te Finskoj i Sloveniji (3,6).



Natrag