Menadžerske funkcije i izvještavanje menadžera

Moderno računovodstvo, uz propisane zahtjeve, ujedno treba biti pouzdana, ažurna i kvalitetna podrška menadžerima u odlučivanju i upravljanju. Stoga, za razliku od konvencionalnog računovodstva čiji su konačni “proizvod” propisani financijski izvještaji, menadžersko računovodstvo  sastavlja izvještaje prilagođene potrebama upravljanja.    

Propisane, strogo formalne financijske izvještaje svi poduzetnici sastavljaju u isto vrijeme i na isti način, prema propisanom sadržaju i strukturi. No kakvi trebaju biti menadžerski izvještaji?

Tu ne postoji jedinstvena formula, jer menadžerski izvještaji nisu propisani, pa njihov oblik, sadržaj i dinamiku određuju menadžeri, obično u suradnji s računovođama, internim revizorima i/ili kontrolerima. Uz uobičajene podatke i informacije (kao što su primjerice prihodi i prodaja, zalihe, rashodi i nabava, porez, imovina i investicije, obveze, novčani tok, pokazatelji i dr.) različiti menadžeri imaju različite dodatne zahtjeve, pa se menadžerski izvještaji u ovisnosti o tim zahtjevima često razlikuju. Ipak, za razliku od propisanih financijskih izvještaja kojima se izvješćuje o prošlosti, svi menadžerski izvještaji usmjereni su prema budućnosti. Jer upravljanje (menadžment) se ostvaruje kroz odlučivanje, a odluke se uvijek odnose na budućnost.

Nadalje, okvirni sadržaj i dinamiku menadžerskih izvješća određuju menadžerske funkcije. To su:

  1. planiranje,
  2. organiziranje,
  3. vođenje,
  4. odlučivanje i
  5. kontrolu.

Plan je odluka o postupanju u budućnosti. Menadžeri planiraju ciljeve (prodaju i visinu prihoda, potrebnu imovinu i troškove za njihovo ostvarenje, potreban novac za financiranje poslovanja i dr.), te zadatke i akcije kojima se planirani ciljevi namjeravaju postići.

Organizaciju rada ljudi i drugih resursa menadžeri prilagođavaju ostvarivanju postavljenih ciljeva. To se postiže vođenjem, a odlučivanjem se koordiniraju svi raspoloživi resursi. Donošenjem, primjenom i implementacijom poslovnih odluka, odnosno upravljanjem, mijenja se organizacija i organizacijska struktura, sve kako bi se poboljšavalo poslovanje.

Kontrolom se štiti i čuva imovina, provjerava se i mjeri ostvarivanje postavljenih ciljeva (planova).

Odnos planiranih ciljeva i ostvarenih rezultata

prikazuje uspješnost poslovanja i učinkovitost menadžera.

Da bi čim prije uočili prilike, slabosti ili prijetnje, menadžere treba izvještavati učestalo: mjesečno, tjedno, pa i češće. Redovito pravovremeno upozoravanje na odstupanja od plana može pomoći menadžerima da ranije uoče anomalije i na vrijeme donesu odluke o potrebnim korekcijama budućeg smjera djelovanja.

Uloga revizora i kontrolera

Jasno je da je kvaliteta procesa odlučivanja izravno povezana s kvalitetom informacija. Već smo spomenuli da veliki i složeni gospodarski organizmi za povećanje kvalitete i pouzdanosti računovodstvenih i drugih informacija za potrebe upravljanja, uz računovođe, koriste interne revizore i kontrolere. Jednostavnijim i manjim poduzetnicima sve ove poslove rade računovođe.

Interni revizori ispituju organiziranost poduzeća, način donošenja poslovnih odluka, funkcioniranje informacijskog sustava, sustava internih kontrola i dr., kako bi se čim prije uočile i otklonile (ublažile) slabosti i prijetnje, te s ciljem razvoja i poboljšanja svih tih sustava.

Kontroleri razrađuju planove prema podlogama menadžera, rade različite analize i procjene, i tako utječu na procese i upravljanje.

Iako nisu neovisni - jer su im nadležni menadžeri - interni revizori, kontroleri i računovođe imaju značajnu ulogu u pripremi podataka i informacija za potrebe upravljanja.

I neovisna revizija ima kontrolnu funkciju, ali primarno za potrebe članova društva (skupštinu), poslovne partnere i ostalu zainteresiranu javnost. Iako nije sastavni dio sustava internih kontrola, kroz ocjenu realnosti i objektivnosti podataka objavljenih u financijskim izvještajima, neovisna revizija posredno ocjenjuje stupanj pouzdanosti računovodstvenog sustava i kvalitetu sustava internih kontrola.

Interna revizija, eksterna revizija i kontroling, kao i dobro organizirano računovodstvo povećavaju pouzdanost internih podataka i informacija, pa u tom smislu predstavljaju snažan i koristan alat u funkciji upravljanja.

Natrag