Uspostava unutarnje revizije u javnom sektoru

Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru(1) koji je u primjeni od kraja srpnja prošle godine proširena je obveza ustrojavanja unutarnje revizije i na nove obveznike ovog Zakona: trgovačka društva u vlasništvu RH odnosno jedne ili više JLP(R)S-a te na druge pravne osobe kojima je osnivač RH odnosno jedna ili više JLP(R)S (u nastavku: trgovačka društva i druge pravne osobe) utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji objavljuje Ministarstvo financija(2).

U Nar. nov., br. 42/16 objavljen je Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru (u nastavku: novi Pravilnik), kojim su propisani kriteriji za uspostavu i međusobnu suradnju unutarnjih revizija za nove obveznike - trgovačka društva i druge pravne osobe te za dosadašnje obveznike – proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika te za JLP(R)S-e (u nastavku: korisnici proračuna). Pravilnik iz 2013.(3) prestao je važiti.

Načini uspostavljanja unutarnje revizije
Prema Zakonu, unutarnja revizija uspostavlja se na jedan od sljedećih načina:

  • ustrojavanjem neovisne jedinice za unutarnju reviziju,
  • imenovanjem unutarnjeg revizora,
  • osnivanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju ili
  • sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije s institucijom koja unutarnju reviziju uspostavi na jedan od prva tri načina.

Unutarnja revizija uspostavljena na jedan od navedenih načina obavlja unutarnju reviziju unutar institucije i u institucijama iz nadležnosti, osim u onima koje će unutarnju reviziju uspostaviti sukladno kriterijima za uspostavu unutarnje revizije.

Korisnici proračuna
Novim Pravilnikom neznatno su izmijenjeni „stari“ kriteriji za ustrojavanje unutarnje revizije kod korisnika proračuna.

1. Neovisnu jedinicu za unutarnju reviziju (u nastavku: jedinica za unutarnju reviziju, ponegdje: jedinicu) i nadalje moraju imati ustrojenu:

  • sva ministarstva, 
  • sve županije i Grad Zagreb, 
  • gradovi sjedišta županija s više od 50 zaposlenih,
  • gradovi s više od 35 000 stanovnika,
  • izvanproračunski korisnici državnog proračuna s više od 50 zaposlenih i godišnjim rashodima i izdacima većim od 400 mil. kuna (ranije 80 mil. kuna), (čl. 3. novog Pravilnika).

Ranije je bilo propisano da jedinicu imaju i državna tijela razine razdjela organizacijske klasifikacije koja imaju više od 50 zaposlenih i godišnje rashode i izdatke veće od 80 mil. kn(4), a novim Pravilnikom uređeno je da Hrvatski sabor, Ured predsjednika RH, Državni ured za reviziju, Sigurnosno-obavještajna agencija, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Državni zavod za statistiku uspostavljaju unutarnju reviziju:

  • ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili
  • imenovanjem unutarnjeg revizora, a o tome odlučuje odgovorna osoba institucije (čl. 5. novog Pravilnika).

2. Gradovi - sjedišta županija s 50 i manje zaposlenih i gradovi s više od 50 zaposlenih i s manje od 35 tis. stanovnika koji imaju godišnje rashode i izdatke, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika, zbrojno veće od 70 mil. kuna, moraju imati uspostavljenu unutarnju reviziju:

  • ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili
  • imenovanjem unutarnjeg revizora ili
  • sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije, a o tome odlučuje odgovorna osoba institucije, uz prethodnu suglasnost ministra financija (čl. 6. novog Pravilnika).

3. Korisnici proračuna na razini razdjela organizacijske klasifikacije, gradovi i općine koji nisu obvezni uspostaviti unutarnju reviziju na neki od navedenih načina propisanih novim Pravilnikom, mogu uspostaviti unutarnju reviziju:

  • ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili
  • imenovanjem unutarnjeg revizora ili
  • sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije, a o tome odlučuje odgovorna osoba institucije, uz prethodnu suglasnost ministra financija (čl. 7. novog Pravilnika). 

Unutarnja revizija uspostavljena u institucijama na neki od navedenih načina (1. - 3.), obavlja poslove unutarnje revizije u samoj instituciji te u institucijama iz nadležnosti, osim u onima koje će uspostaviti unutarnju reviziju sukladno odredbama novog Pravilnika.

4. Kao i do sada, sveučilišta se obvezuju na uspostavu unutarnje revizije ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice, o čemu, na temelju prijedloga odgovorne osobe institucije odlučuje nadležni ministar, uz prethodnu suglasnost ministra financija (čl. 9. novog Pravilnika).

Unutarnja revizija uspostavljena na razini sveučilišta obavlja poslove unutarnje revizije u sveučilištu i za sve sastavnice sveučilišta.

Djelokrug unutarnje revizije uključuje sve procese i aktivnosti institucije na svim razinama upravljačke odgovornosti.

5. Klinički bolnički centri i kliničke bolnice u vlasništvu RH obvezuju se na uspostavu unutarnje revizije ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice, o čemu, na temelju prijedloga odgovorne osobe institucije odlučuje nadležni ministar, uz prethodnu suglasnost ministra financija (čl. 10. novog Pravilnika). Za korisnike proračuna u sustavu zdravstva u vlasništvu JLP(R)S nadležni župan/gradonačelnik može uz prethodnu suglasnost ministra financija, donijeti odluku o ustrojavanju zajedničke jedinice.

Ranije je za korisnike proračuna u sustavu zdravstva s više od 50 zaposlenih i godišnjim rashodima i izdacima većim od 80 mil. kn bila propisana obveza uspostave unutarnje revizije ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice.

Trgovačka društva i druge pravne osobe
1.Jedinicu za unutarnju reviziju obvezna su ustrojiti trgovačka društva i druge pravne osobe koji imaju više od 50 zaposlenih i godišnje prihode veće od 400 mil. kn.

2. Za ostala trgovačka društva i druge pravne osobe, poslove unutarnje revizije obavljat će unutarnja revizija korisnika proračuna koji ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva odnosno druge pravne osobe (nadležno ministarstvo, odnosno županija ili grad) (čl. 8. novog Pravilnika), ali može se donijeti i odluka o uspostavi unutarnje revizije:

  • ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili
  • imenovanjem unutarnjeg revizora, o čemu na temelju prijedloga odgovorne osobe institucije, odlučuje nadležni ministar/župan/gradonačelnik, uz prethodnu suglasnost ministra financija (čl. 13. novog Pravilnika).

Dakle, neće sva trgovačka društva i druge pravne osobe imati ustrojenu unutarnju reviziju, to će biti one institucije s manje od 50 zaposlenih i s prihodima do 400 mil. kuna, te one institucije kojima osnivači - JLS nemaju ustrojenu unutarnju reviziju na neki od propisanih načina.

Kriteriji za načine uspostave unutarnje revizije
Kriteriji za procjenu opravdanosti ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju - imenovanje unutarnjeg revizora - zaključivanje sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije - osnivanje zajedničke jedinice, uključuju visinu prihoda i rashoda, broj zaposlenih, organizacijsko i teritorijalno ustrojstvo, vrijednost financijskih transakcija, ulogu u sustavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava EU, strateški i razvojni značaj institucije i druge specifičnosti ovisno o području poslovanja.

Rokovi
Korisnici proračuna, trgovačka društva i druge pravne osobe koje ispunjavaju kriterije za uspostavu unutarnje revizije u obvezi su uspostaviti unutarnju reviziju odnosno uskladiti način uspostave s kriterijima iz novog Pravilnika do 12.5.2017.

Korisnici proračuna koji su ustrojili unutarnju reviziju na temelju suglasnosti ministra financija date temeljem Pravilnika iz 2013. nisu u obvezi zatražiti ponovnu suglasnost, osim ako ne mijenjaju način uspostave unutarnje revizije temeljem novog Pravilnika.

[1] Nar. nov., br. 78/15; u nastavku: Zakon

[2] Popis obveznika se može preuzeti na http://www.mfin.hr/hr/izjava-o-fiskalnoj-odgovornosti (13.4.2016.).

[3] Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (Nar. nov., br. 96/13; u nastavku: Pravilnik iz 2013.)

[4] izuzev Hrvatskog sabora, Ureda predsjednika RH, Državnog ureda za reviziju i Sigurnosno-obavještajne agencije, koji su mogli uspostaviti unutarnju reviziju ustrojavanjem jedinice ili imenovanjem unutarnjeg revizora; to su bili: Državni zavod za statistiku i Državni inspektorat

DETALJNIJE O TEMI:
FIP br. 5/16, D. Stepić, D. Kozina, str. 66

 

Natrag