Prema prijedlogu novog Zakona o porezu na dohodak (u nastavku: Prijedlog Zakona) koji bi trebao stupiti na snagu 1.1.2017., pored ostalog, predviđene su značajne promjene u osobnim odbicima poreznih obveznika, kao i u poreznim stopama i osnovicama za oporezivanje plaće.
1. Osobni odbici
Prijedlogom Zakona predlaže se povećanje osnovnog osobnog odbitka na iznos od 3.800,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja. Pritom, novi iznos osnovnog osobnog odbitka bio bi jednak za sve porezne obveznike, neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku, osobi koja prebiva na potpomognutim područjima ili drugoj osobi.
Novi iznos osnovnog osobnog odbitka utvrđen je primjenom koeficijenta 1,5 na iznos od 2.500,00 kn (zaokruženo na stoticu), odnosno na iznos „osnovice osobnog odbitka“, što je novi institut u porezu na dohodak. Od osnovice osobnog odbitka, primjenom propisanih faktora izračunavaju se i iznosi uvećanja osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te za invalidnost/tjelesno oštećenje. Iako je osnovica za izračun nešto manja, novi faktori propisani su u većim vrijednostima, te su i iznosi uvećanja osobnog odbitka veći u odnosu za trenutne iznose.
Usporedni pregled važećih i očekivanih iznosa uvećanja osobnih odbitaka, prikazan je u tablici u nastavku.
2. Nove porezne stope i osnovice
Prijedlogom Zakona predlaže se utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada primjenom samo dviju stopa – 24% i 36%, dok se porezna stopa od 12% ukida. Ujedno dolazi i do promjena u poreznim osnovicama te se predlaže obračun poreza po stopi od 24% na poreznu osnovicu do 17.500,00 kn, a po stopi od 36% na iznos iznad 17.500,00 kn.
Usporedni prikaz važećih i predloženih novih stopa i osnovica prikazan je u tablici u nastavku.
Godišnji porez na dohodak plaćao bi se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kn te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 210.000,00 kn.
Godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% uvećavala bi se i za ostvareni iznos drugog dohotka uz uvjet da iznos drugog dohotka ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka na godišnjoj razini, odnosno iznos od 12.500,00 kn.
Godišnju osnovicu poreza na dohodak činio bi ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, umanjeno za iznos osobnog odbitka i propisana umanjenja kod samostalne djelatnosti. Drugim dohotkom koji se ne smatra konačnim, smatraju se svi oblici drugog dohotka osim drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa i drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.
Konačnim dohotkom smatrao bi se dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i dohodak od osiguranja, dohodak koji se utvrđuje u paušalnom iznosu te drugi dohodak koji se smatra konačnim. Za dohodak koji se smatra konačnim ne može se podnijeti porezna prijava niti se provodi poseban postupak, što znači da se po osnovu tako ostvarenog dohotka neće moći iskoristiti ev. neiskorišteni dio osobnog odbitka.
Natrag