Novosti koje donosi Prijedlog novog OPZ-a

Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08 – 44/16; u nastavku: OPZ), koji je trenutno na snazi, primjenjuje se od 1. siječnja 2009., sa zadnjim izmjenama u 2016. godini. OPZ je temeljni porezni zakon, koji uređuje sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, odnosno prava i obveze sudionika u tom odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika) te postupovne odredbe za njihovu primjenu. U okviru aktualne porezne reforme predloženo je donošenje novog Općeg poreznog zakona.

Najvažnija promjena u novom OPZ-u je kod instituta porezne zastare.
Novim odredbama o poreznoj zastari propisuje se jedinstveni rok zastare od 6 godina.

Sukladno čl. 108. OPZ-a, pravo i obveze poreznog tijela na:

  • utvrđivanje porezne obveze i kamata, 
  • naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na:
  • povrat poreza, kamata i troškova ovrhe 

zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza. Uvođenjem jedinstvenog roka zastare nastoji se pojednostaviti i time učiniti efikasnijim i pravednijim postupak utvrđivanja zastare i primjene instituta porezne zastare u OPZ-u, kao i osigurati pravovremeno podmirenje poreznih obveza svih poreznih obveznika, odnosno onemogućiti zlouporabu instituta porezne zastare kroz namjerno izbjegavanje plaćanja poreza.

Poboljšane su odredbe kod dostave poreznih akata na način da se sudioniku poreznog postupka omogućuje dokazati činjenicu da navedeni porezni akt nikada nije primio. Porezni akt kojim se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa ili kada od dana dostave poreznog akta počinje teći rok koji se ne može produžiti, dostavlja se prema mjestu dostave osobnom dostavom sudionicima poreznog postupka. Prema čl. 59. OPZ-a, mjestom dostave smatra se:

  • prebivalište ili uobičajeno boravište sudionika,
  • sjedište sudionika ako je pravna osoba,
  • radno mjesto sudionika.

Porezni akt se vraća poreznom tijelu ako nakon drugog pokušaja dostava ne bude izvršena ili ako sudionik odbije primiti porezni akt. U tim slučajevima na mjestu dostave ostavlja se potpisana pisana obavijest sudioniku u kojoj se naznačuje datum i vrijeme pokušane dostave, mjesto gdje se porezni akt može preuzeti i pravne posljedice nepreuzimanja poreznog akta.

Smatra se da je osobna dostava izvršena u roku od 15 dana od dana kada je obavijest ostavljena na mjestu dostave, osim ako sudionik dokaže da iz opravdanih razloga nije mogao primiti porezni akt.

Nadalje, razrađena je odredba o dostavi elektroničkim putem, koja je za poduzetnike već od ranije propisana kao obvezna. Porezni akti kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa mogu se dostavljati elektroničkim putem na zahtjev ili uz izričiti pristanak stranke. Iznimno, osobna dostava poduzetnicima može se obavljati elektroničkim putem i bez zahtjeva ili izričitog pristanka stranke. Dostava poreznog akta elektroničkim putem se obavlja u elektronički pretinac kojeg je porezno tijelo odredilo za takvu namjenu.

Kod promjene cijena dobara, uslijed čega bi porezni obveznik morao popisati svu imovinu i obveze, OPZ i dalje propisuje tu obvezu, ali dopušta da se umjesto popisa imovine u knjigovodstvenim evidencijama osiguraju podaci o vrijednosti robe na zalihi. Sukladno čl. 66. st. 15. OPZ-a, kod promjene cijena dobara nije nužan popis imovine, ako se u knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi.

Novim OPZ-om daju se ovlasti Poreznoj upravi da prikuplja i dobiva podatke od poreznih obveznika, koji se ne odnose samo na poslovne knjige i evidencije (uglavnom knjigovodstvene), nego i na ostale podatke, kao što su mrežni podaci, podaci na internetu te pohranjeni računalni podaci, bez obzira gdje se podaci nalaze. U čl. 67. OPZ-a dodana je i odredba o dostavi mrežnih podataka i podataka na internetu – podataka koji se nalaze na internetskim stranicama (vidljivim i pozadinskim), te podataka koji se čuvaju u oblaku (cloud computing), kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i moguće posljedice obavljanja analiza i nadzora podataka na internetu, a radi zaštite porezne osnovice koja bi mogla biti značajno umanjena suvremenim elektroničkim poslovanjem.

Mogućnost dodjeljivanja posebnog statusa poreznom obvezniku u svrhu promicanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza do sada je bila propisana Zakonom o Poreznoj upravi. Sada je ta odredba uključena u čl. 70. OPZ-a, gdje je navedeno da Porezna uprava može poreznom obvezniku odobriti posebni status u cilju promicanja dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora. Radi se, dakle, o primjeni koncepta horizontalnog praćenja poreznih obveznika, što je jedan od načina obrade poreznih rizika, odnosno sustav kontrole kvalitete s naglaskom na unaprijed predviđenim potencijalnim poreznim rizicima kojim se potiče dragovoljno ispunjavanje poreznih obveza.

Kod ispravka prijave poreznom obvezniku novim OPZ-om (čl. 76.) omogućuje se dulji rok za ispravak od sada propisanog (stara odredba u roku od 12 mjeseci).

Porezni obveznik može izvršiti ispravak prijave ako uoči da je porezna prijava koju je podnio ili koja je podnesena za njega netočna ili nepotpuna i da zbog toga može doći do manje ili više plaćenog poreza, najkasnije u roku od 3 godine od isteka roka za podnošenje prijave.

Dosadašnja odredba da se ispravak može izvršiti na poziv poreznog tijela, u roku koji odredi porezno tijelo, zamijenjena je odredbom da ako se u tijeku provedbe poreznog nadzora utvrde činjenice koje mogu dovesti do manje ili više plaćenih drugih poreza porezni obveznik može pozvati na ispravak za taj drugi porez.

Porezno tijelo i porezni obveznik mogu za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru sklopiti poreznu nagodbu. Iz odredbi čl. 104. OPZ-a, kojim je reguliran postupak te uvjeti sklapanja porezne nagodbe, kao element porezne nagodbe izostavljen je odustanak poreznog tijela od prekršajnog progona zbog utvrđenih nepravilnosti, dok su ostali uvjeti ostali nepromijenjeni u odnosu na stari OPZ.

Novim se OPZ-om (čl. 114.) proširuje obveza banaka da Ministarstvu financija dostavljaju, osim podataka o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i podatke o tekućim i štednim računima građana. Prema odredbama važećeg OPZ-a već se sada automatski razmjenjuju podaci o financijskim računima između država članica EU-a.

Odredba o redoslijedu plaćanja dorađena je na način da se izjednači položaj poreznog tijela i poreznog obveznika, odnosno sada je propisano (čl. 127.) da ako porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe iz uplaćenog iznosa, najprije se naplaćuju kamate i troškovi ovrhe, a nakon toga glavni porezni dug iste vrste poreza. U slučaju kada porezno tijelo duguje poreznom obvezniku povrat preplaćenog poreza, porezno tijelo najprije vraća kamate, zatim glavni dug.

Odredbama čl. 145. OPZ-a propisano je da porezno tijelo provodi ovrhu ako je porezni dug poreznog obveznika dospio, ta ako je porezno tijelo poduzelo sve mjere da se porezni dug naplati iz sredstava osiguranja naplate poreznog duga. Izuzetno, Porezna uprava i Carinska uprava kada ne primjenjuje carinsko zakonodavstvo, neće provoditi:

  • postupak pljenidbe novčanih sredstava na računima ovršenika ako je iznos poreznog duga manji od 200,00 kn, koliko iznosi najmanji trošak ovršnog postupka,
  • ovrhu pljenidbom na pokretninama, odnosno podnositi prijedlog za ovrhu na nekretninama, ako je iznos poreznog duga manji od iznosa 1.000,00 kn.

Iz odredbi dosadašnjeg OPZ-a bilo je potrebno izostaviti glave VIII. - i IX., jer je nužno donijeti posebni Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza kako bi se povećala transparentnost domaćeg zakonodavstva za administrativnu suradnju u području poreza, borba protiv poreznih prijevara i utaja i smanjenje osnovice poreza na dobit i premještanja dobiti, povećala transparentnost oporezivanja multinacionalnih društava, smanjilo agresivno porezno planiranje i štetno porezno natjecanje. Navedeni Zakon će obuhvatiti Direktive Europske unije, koje su do sada bile sastavni dio OPZ-a.

Natrag