Radnik kojemu prestaje radni odnos, a prije toga nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, ima pravo na naknadu za dane neiskorištenog godišnjeg odmora od poslodavca. Isplata navedene naknade se veže uz prestanak ugovora o radu, bez obzira na način prestanka. Poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu samo ako mu nije omogućio korištenje godišnjeg odmora prije prestanka ugovora o radu. O visini isplate poslodavac može donijeti posebnu odluku te u obračunu plaće navesti uz iznos i broj dana godišnjeg odmora za koji se isplaćuje naknada.
Iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor
Osnovica od koje treba utvrditi iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor nije propisana. Unatoč tome, naknadu za neiskorišteni godišnji odmor treba utvrditi u visini naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora. Visina (iznos) naknade plaće za korištenje godišnjeg odmora uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, te ista ne može biti manja od radnikove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca. Pri izračunu prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca uključuju sepodaci o osnovnoj plaćiidodaci na plaću (prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad u dane blagdana, dodatak za otežane uvjete rada, dodatak za godine staža, stimulacije, itd.), a ne uključuju se isplate koje ne predstavljaju naknadu za rad (npr. potpore radniku zbog bolovanja dužeg od 90 dana, potpore za smrt člana obitelji iznad neoporezivog iznosa, itd.). Kod izračuna iznosa naknade, najprije se utvrđuje ukupan iznos naknade plaće za godišnji odmor na naprijed opisan način, pa se tako utvrđeni iznos dijeli s ukupnim brojem dana godišnjeg odmora kako bi odredili naknadu za jedan dan godišnjeg odmora. Dakle, naknada za neiskorišteni godišnji odmor jednaka je naknadi plaće za korištenje godišnjeg odmora, a njena visina određuje se razmjerno (proporcionalno) broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Može se isplatiti zajedno s plaćom ili nakon isplate plaće.
Kako utvrditi naknadu kada radnik nije primao plaću već naknadu plaće?
Kada radnik u posljednja 3 mjeseca nije primao plaću već naknadu plaće po posebnom propisu, naknadu plaće za korištenje godišnjeg odmora treba utvrditi u odnosu na plaću kao da je radnik radio.
Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora
Radnik kojem prestaje radni odnos za kalendarsku 2016. godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, a isti se utvrđuje u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Godišnji odmor radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena. U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta. Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora najmanje polovica dana zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec. Kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na 1/12 godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.
Porezni tretman naknade
Po poreznim propisima isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor smatra se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom), pa se obračun doprinosa te poreza na dohodak i prireza utvrđuje prilikom isplate prema propisima koji važe na dan isplate.
Izvješćivanje o isplati naknade
O isplaćenoj naknadi za neiskorišteni godišnji odmor te obračunatim i uplaćenim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu poslodavci dostavljaju podatke Poreznoj upravi na propisanom Obrascu JOPPD. O isplati naknade izvješćuje se kombinacijom jedne od navedenih oznaka za radnika (npr. 0001 ili 0002 itd.) iz Priloga 2 koja se upisuje u polje 6.1. (oznaka stjecatelja/osiguranika) na stranici B te oznake 0021 iz Priloga 3 koja se upisuje u polje 6.2. (oznaka primitka/obveze doprinosa) na stranici B Obrasca JOPPD. Pri popunjavanju retka na stranici B Obrasca JOPPD obvezno se unose podaci u sva polja (od 1 do 17), s tim da se u polje 10 (sati rada) i polje 10.0. (ukupni neodrađeni sati rada) obvezno upisuje 0, a u polje 10.1. (razdoblje obračuna od) i polje 10.2. (razdoblje obračuna do) - kalendarska godina 2016. za koju se primitak isplaćuje (npr. 01.01.2016. do 31.12.2016.).