Koje promjene u ovrsi na plaći se očekuju izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

U saborskoj proceduri nalazi se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (u nastavku: OZ) koji bi nakon dva čitanja trebao ugledati svjetlo dana. Iako se Prijedlog izmjena i dopuna tiče i ovrhe na nekretninama, odlučivanja u žalbenim postupcima, te postupanja Fine za provedbu Uredbe (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa, u nastavku ćemo se osvrnuti na bitna promjene koje se predlažu u pogledu provedbe ovrhe na plaći.

Prijedlog za određivanje ovrhe na plaći
Već dugo se vode rasprave o tome treba li ili ne ukinuti ovrhu na plaći, te ako da, kako to napraviti. Jedan od takvih pokušaja bile su posljednje izmjene i dopune Ovršnog zakona iz 2014. (Nar. nov., br. 93/14) kojima je izmijenjen čl. 197. OZ-a na način da se rješenjem o ovrsi na plaći određuje pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja (čl. 197. OZ-a). Dakle, izmjenom čl. 197. OZ-a onemogućeno je izdavanje rješenja o ovrsi na plaći ukoliko ovršenik prima plaću preko banke. O okolnosti prima li ovršenik plaću preko banke trebali bi, sukladno čl. 197. OZ-a, voditi računa tijela koja su nadležna za određivanje ovrhe na plaći. Kad se radi o ovršnim ispravama to tijelo je sud, a kad se radi o vjerodostojnim ispravama to tijelo je javni bilježnik.

Prijedlogom izmjena i dopuna OZ-a predlaže se proširiti osnove za određivanje ovrhe na plaći


Međutim, budući da je još uvijek moguća provedba ovrhe na plaći po osnovi rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave u kojem je određena ovrha općenito na imovini ovršenika, i po osnovi privatnih isprava potvrđenih kod javnog bilježnika sukladno čl. 202. OZ-a, jasno je da to još uvijek nije ostvareno. Naprotiv, time je ostvarena neravnopravnost u položaju vjerovnika, jer svaki vjerovnik po ovršnoj sudskoj presudi ne može plijeniti plaću ovršenika, već samo njegove račune.

Također, povećava se dio plaće koji je izuzet do ovrhe za ovršenika čija je neto plaća manja od prosječne plaće u RH.

Kako bi se ta neravnopravnost otklonila bar u odnosu na posebne kategorije vjerovnika kao što je npr. dijete koje traži uzdržavanje, predlaže se izmjena odredaba o određivanju ovrhe na plaći. Tako se predlaže da sud iznimno može odrediti rješenjem o ovrsi na plaći pljenidbu određenoga dijela plaće radi namirenja:

  • tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja,
  • naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i
  • naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja. 

Prijedlog za ograničenje ovrhe na plaći koja je manja od prosječne plaće
Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika koja je veća od prosječne neto plaće u RH (5.693 kn za provedbu ovrhe u 2016., Nar. nov., br. 121/15), od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne netoplaće u RH. Dakle, izuzeto je 3.795,33 kn, koji iznos se isplaćuje ovršeniku, a cijeli preostali dio plaće je podložan ovrsi. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini od 1/2 prosječne netoplaće u RH tj. 2.846,50 kn, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječne netoplaće u RH tj. 1.423,25 kn.

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u RH, od ovrhe je prema trenutnom zakonskom uređenju izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto plaće ovršenika.

Radi zaštite ove kategorije ovršenika, Prijedlogom izmjena i dopuna OZ-a predlaže se izuzeti iznos od 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće u RH. Dakle, povećava se izuzeti iznos od ovrhe koji pripada radniku. Na primjeru u kojem radnik ima neto plaću od 4.000 kn, od ovrhe bi bilo izuzeto 3.000 kn, umjesto dosadašnjih 2.666,67 kn. Međutim, ako bi prema tom izračunu izuzeti dio plaće bio viši od 2/3 prosječne plaće u RH, ovrsi bi bio podložan cijeli iznos do te 2/3. Tako bi na primjeru radnika koji ima neto plaću 5.500 kn izuzet bio iznos od 3.795,33 kn, a ne 4.125 kn koliko iznose 3/4 od 5.500 kn.

Također, kao i kod ovršenika s plaćom većom od prosječne plaće u RH, i za ovršenika čija je plaća manja od prosječne neto plaće u RH, predlaže se povećati iznos koji se može ovršiti za potrebe uzdržavanja djeteta s dosadašnje 1/2 na 1/4 neto plaće ovršenika. Na primjeru radnika od 4.000 kn izuzet bi bio iznos od 1.000 kn umjesto dosadašnjih 2.000 kn.

 

Natrag