Dvije najčešće vrste prijeboja koje se pojavljuju u domaćoj praksi su prijeboj jednostranom izjavom volje te ugovorni prijeboj.
Prijeboj je uređen odredbama čl. 195. – 202. Zakona o obveznim odnosima (u nastavku: ZOO) kojima su propisana pravila o općim uvjetima, izjavi, učincima i slučajevima kada je prijeboj zakonski isključen.
Prijebojem dužnik podmiruje svoju obvezu vjerovniku bez prijenosa novčanih sredstava ili isporuke dobara ili usluga. Naime, prijebojem se prebijaju međusobna potraživanja dviju strana. Prebija se potraživanje koje vjerovnik „A“ ima prema svom dužniku „B“ s potraživanjem koje vjerovnik „B“ ima prema svom dužniku „A“.
U prijeboju mogu učestvovati i pravne i fizičke osobe, čak i na način da na jednoj strani stoji pravna, a na drugoj strani fizička osoba.
Da bi se dvije međusobne tražbine mogle „prebiti“, moraju glasiti na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kakvoće te obje tražbine moraju biti dospjele (čl. 195. ZOO-a).
Treba napomenuti da unatoč tome što su zadovoljeni prethodno spomenuti propisani uvjeti (pretpostavke) za obavljanje prijeboja tražbina, prijeboj neće nastati. Da bi prijeboj nastao, jedan od sudionika u prijeboju, nakon što se steknu svi propisani uvjeti, mora drugom sudioniku izjaviti prijeboj međusobnih potraživanja (čl. 196. st. 1 ZOO-a).
Ne postoje zakonske zapreke da se ugovorom o prijeboju prebiju nedospjele međusobne tražbine.
ZOO ne uvjetuje pisani oblik izjave o prijeboju, ali kao i kod ostalih trgovačkih uvjeta smatramo ipak potrebnim takvu izjavu dati u pisanom obliku kako bi se lakše utvrdilo nastajanje prijeboja te na koje međusobne tražbine se prijeboj odnosi. Ako su ispunjeni svi propisani uvjeti za obavljanje međusobnog prijeboja potraživanja, druga strana ne može odbiti izjavljeni prijeboj niti je potrebna njena suglasnost, a svako protivljenje druge strane je bez pravnog značaja.
Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onog trenutka kada su se ispunile pretpostavke za to (čl. 196. st. 2. ZOO-a). Iz navedene odredbe proizlazi da se evidentiranje prijeboja u poslovnim knjigama sudionika prijeboja obavlja s datumom na koji su ispunjeni svi propisani uvjeti iz čl. 195. ZOO-a. Stoga, datum ispunjenja svih uvjeta za nastanak prijeboja je datum dospijeća kasnije tražbine koja se prebija, a ne na datum same izjave o prijeboju.
Ugovorni prijeboj, s druge strane, nije propisan ZOO-om. Odnosi subjekata u ugovornom prijeboju, određeni su ugovornim, odnosno sporazumnim odnosom, a ne davanjem jednostrane izjave. U ugovornom prijeboju dobrovoljno može sudjelovati i više subjekata (višestruki prijeboj).
Za razliku od zakonskog prijeboja koji nastaje jednostranom izjavom, kod ugovornog prijeboja dolazi do dobrovoljnog prebijanja međusobnih tražbina putem ugovora pa se stoga ugovorne strane ne moraju pridržavati općih uvjeta propisanih ZOO-om nego mogu prebijati i neistovrsne i nedospjele tražbine. Potraživanja moraju biti uzajamna, ali nije potrebno niti da su istovrsna niti dospjela, a nema zapreke prijeboju ni zastarjelih potraživanja. Učinci ugovornog prijeboja nastaju od trenutka koji stranke odrede u svom sporazumu/ugovoru, a ako u njemu nisu ništa o tome odredile, prijeboj proizvodi učinke od trenutka sklapanja sporazuma.
Stoga, pod uvjetom da sukladno sklopljenom ugovoru o isporukama dobara ili usluga jedna ugovorna strana ima potraživanje prema drugoj ugovornoj strani, bez obzira što predmetna tražbina nije dospjela, nema zakonske zapreke da se obavi prijeboj cjelokupno ugovorenog iznosa s dužnikom, koji je istovremeno i vjerovnik po nekoj drugoj osnovi.
Natrag