Koji rizici prijete poduzetnicima?

U prošlom Infu utvrdili smo da poduzetnicima prijete brojni različiti rizici. Za potrebe našeg razmatranja sve rizike koji mogu utjecati na uspješnost poslovanja nazvati ćemo zajedničkim imenom - poslovni rizici.

Dobro poznavanje vrsta rizika preduvjet je kontrole i uspješnog upravljanja rizicima. No koji su to konkretno rizici i kako ih prepoznati? U literaturi se obično navode općenite i različite klasifikacije, razrađene prema raznim aspektima, pa je ponekad teško razaznati konkretne rizike koji mogu ugroziti poslovanje.

Svim poduzetnicima prijete isti opći poslovni rizici, među kojima je najvažniji rizik opstanka. Ovaj rizik može se dalje podijeliti na dva osnovna rizika: rizik profitabilnosti i rizik likvidnosti, jer ti rizici prema odredbama Stečajnog i drugih zakona mogu ugroziti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja. Međutim, i ovi osnovni poslovni rizici posljedica su brojnih drugih rizika kao što su: tržišni, financijski, strateški, upravljački i operativni, institucionalni, elementarni i drugi rizici.

Kako rizici utječu jedni na druge?
Da bi ih se moglo lakše uočiti, potrebno je razumjeti koji rizici i kako utječu jedni na druge. U
tu svrhu svaki od prethodno navedenih rizika korisno je raščlaniti na skupne i pojedinačne rizike.

Tako, primjerice, na rizik profitabilnosti izravno utječe tržišni rizik (nabava, dostupnost i rast cijena inputa, prodaja, konkurencija, pad cijena outputa), financijski rizik (mogućnost pronalaska potrebnih izvora financiranja i cijena financiranja poslovanja), tehnološki rizik i investicije (mogućnost praćenja novih tehničko-tehnoloških rješenja i financiranja razvoja), kvaliteta upravljanja i strategije (rizik neprimjerenog upravljanja i pogrešne strategije), kadrovi (znanja i vještine, odlazak ključnih osoba, dostupnost stručnjaka), promjene propisa (uvođenje novih ili viših poreznih i dr. obveza, novi i zahtjevniji uvjeti za obavljanje djelatnosti, zakonska ograničenja prodaje ili nabave i dr. ), trendovi okružja (životni standard i potrošačka klima, nove potrebe i preferencije kupaca), elementarne nepogode (potres, požar, vjetar, poplava), klimatske promjene, štete, krađe itd.

Tržišni rizik može se dalje podijeliti na rizike vezane uz kupce konkretnog poduzetnika, njegove dobavljače, ali i rizike koji se odnose na konkurenciju i njihove aktivnosti, supstitute, nove tehnologije, kadrove...

Kako bi odredili primjerene akcije i mjere treba pravovremeno prepoznati
konkretne rizike koji bi mogli ugroziti poslovanje.

Uz opće rizike koji različitim intenzitetom prijete praktično svima, poslovanje mogu ugroziti i posebni rizici. Jer, vrsta i vjerojatnost ostvarenja nekog rizika nije jednaka za sve i ovisi o osobitostima svakog pojedinog poduzetnika. Zato procjena ozbiljnosti prijetnje koju pojedini rizik donosi ovisi o konkretnim okolnostima. A kako okolnosti nisu statične, treba voditi računa i o promjenama koje mogu utjecati na promjenu vjerojatnosti ostvarenja nekog rizika. Te promjene mogu neki sada značajan rizik marginalizirati ili stvoriti neki novi rizik. Zato bavljenje rizikom razumijeva kontinuirano razmatranje svih relevantnih okolnosti.

Da bismo olakšali prepoznavanje konkretnih rizika, podijeliti ćemo poslovne rizike na unutarnje i vanjske, odnosno na one koji ovise o samom poduzetniku (na koje poduzetnik uglavnom može utjecati) i na one koje nameće okolina (na koje poduzetnik ne može ili tek u maloj mjeri može utjecati).

Prva skupina obuhvaća rizike koji proizlaze iz djelatnosti, veličine, financijske snage, tehničko-tehnološke i kadrovske opremljenosti, zemljopisne lociranosti, organizacije, upravljačkih sposobnosti, poslovne strategije i dr. konkretnog poduzetnika.

Druga skupina odnosi se na tržišne i institucionalne rizike, te rizike elementarnih i sl. nepogoda.
Niti ovu podjelu ne treba shvatiti doslovno i isključivo, jer su unutarnji i vanjski rizici povezani i međuzavisni, pa neki unutarnji rizik može biti ujedno i vanjski, i obrnuto. Tako je, primjerice, poduzetniku ponekad veoma teško, pa i nemoguće, promijeniti djelatnost, održati rast, kadrovski se ekipirati ili promijeniti lokaciju. Također, nekad je ipak moguće utjecati na vanjski rizik (poznati su brojni primjeri utjecaja važnih poduzetničkih skupina i pojedinaca na zakonska rješenja).

Nije primarno uklopiti rizike u postojeće klasifikacije i nazivlje, već valja nastojati prepoznati konkretne rizike koji mogu na bilo koji način ugroziti poslovanje, da bi se pravovremeno mogle odrediti primjerene mjere i akcije. Ipak, različite klasifikacije rizika i razmatranje utjecaja pojedinačnih na glavne rizike, može pomoći boljem razumijevanju i u konačnici boljem upravljanju s rizicima. Zato ćemo o tim temama nastaviti pisati u slijedećem Infu.

Natrag