Većina hrvatskih zakona sadrži prekršajne odredbe kojima se propisuju sankcije za nepoštivanje normi iz tih zakona. Kad su u pitanju gospodarski subjekti, zakoni se u pravilu odnose na odgovornost pravnih osoba odnosno fizičkih osoba koje obavljaju kakvu registriranu djelatnost. Međutim, kod odgovornosti pravnih osoba nerijetko se propisuje i kažnjavanje odgovorne osobe u toj pravnoj osobi. Čak štoviše, Prekršajnim zakonom propisano je da su pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekršajno odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekršaju, a propisom o prekršaju može se za prekršaj propisati prekršajna odgovornost samo pravne osobe. Prema tome, pravilo je da će za počinjenje prekršaja pravne osobe biti propisana i odgovornost odgovorne osobe u toj pravnoj osobi. Primjer zakona u kojem se propisuje samo kažnjavanje pravne osobe je Zakon o gradnji koji, dakle, za prekršaje iz tog zakona ne propisuje ujedno i odgovornost odgovorne osobe investitora. To nadalje znači da bi u slučaju pokretanja prekršaja i protiv odgovorne osobe investitora postupak trebalo obustaviti jer ona po zakonu ne može prekršajno odgovarati za prekršaje iz tog zakona (Ustavni sud RH, U-III-2294/06).
Objektivna odgovornost pravne osobe
Iako Prekršajni zakon propisuje da su pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršajno odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekršaju potrebno je voditi računa o tome da će sud utvrditi prekršajno odgovornom pravnu osobu i u slučaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe ili se ne može utvrditi tko je odgovorna osoba. Dakle, u tim slučajevima doći će do kažnjavanja pravne osobe na temelju same činjenice da je prekršaj počinjen (objektivna odgovornost).
Isključenje i ograničenje odgovornosti nekih pravnih osoba
Osim toga, potrebno je navesti da RH ne može prekršajno odgovarati. Isto tako, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne mogu prekršajno odgovarati za radnje koje ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlasti, dok za one radnje koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlasti mogu biti prekršajno odgovorne. Međutim, ta prekršajna neodgovornost državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ne isključuje mogućnost prekršajne odgovornosti odgovorne osobe za prekršaj u tim tijelima.
Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe.
Odgovorna osoba u pravnoj osobi
Za traženje odgovora na pitanje tko je prekršajno odgovorna osoba u pravnoj osobi, također su mjerodavne odredbe Prekršajnog zakona. U smislu tog zakona, odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Dakle, to nisu uvijek zakonski zastupnici pravne osobe, primjerice članovi uprave trgovačkog društva ili ravnatelj ustanove niti bi takvo zakonsko rješenje bilo logično, naročito uslijed postojanja poslodavaca koji imaju veliki broj zaposlenih i sistematizaciju radnih mjesta. Prema tome, u svakom pojedinom prekršajnom postupku je zapravo potrebno utvrditi odgovornu osobu u pravnoj osobi, a to nije uvijek jednostavno. Kao jedan od dokaza bi se svakako mogli koristiti sistematizacija radnih mjesta i ugovor o radu u čiji bitan sadržaj ulazi, između ostalog, i naziv posla, odnosno narav ili vrsta rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova.
Ukoliko bi primjerice protiv zakonskog zastupnika pravne osobe bio pokrenut prekršajni postupak samo na temelju te činjenice, taj zakonski zastupnik mogao bi se s uspjehom braniti ukoliko nije odgovorna osoba za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Međutim, kao zakonski zastupnik ta osoba ipak ima određenu odgovornost i morala bi sud uputiti na odgovornu osobu, te u tom smislu za odgovornu osobu priložiti ugovor, interni akt ili drugi odgovarajući dokaz. Ako se radi o prometnom prekršaju i od odgovorne osobe se zatraži da dostavi podatak o osobi koja je upravljala vozilom pa odgovorna osoba ne dostavi vjerodostojan dokaz, ta osoba će biti kažnjena za nedavanje jasnih određenih i konkretnih podataka o odgovornoj osobi (Visoki prekršajni sud, Pž-9807/11).
Isto tako i obrnuto, ako je protiv nekog djelatnika pokrenut postupak kao odgovorne osobe ta osoba bi mogla osporavati počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret i priložiti ugovor o radu iz kojeg proizlazi da mu nije povjereno obavljanje poslova iz kojih je prekršaj počinjen. S obzirom na odnos subordinacije prema poslodavcu, od ove osobe se u pravilu ne bi smjelo tražiti da dostavi dokaz o odgovornoj osobi, osim ako nije nadređen odgovornoj osobi.