Za pravni položaj pojedinih ugovora koje sklapaju d.d. i d.o.o. biti će, ovisno o traženim pretpostavkama i ispunjenim uvjetima, nadležna skupština društva. Radi se o primjeni načela o održavanju kapitala društva pa je pravni položaj tih ugovora bilo potrebno posebno urediti kako bi se smanjila mogućnost zaobilaženja prisilnih pravnih pravila kojima je zaštićeno postizanje temeljnog kapitala odnosno njemu odgovarajuće imovine tijekom osnivanja društva i sankcionirano njegovo eventualno oštećenje tijekom osnivanja. S ovim pravilima bi trebali biti upoznati svi sudionici obveznopravnih odnosa kojih se ta pravila tiču, jer Zakon o trgovačkim društvima (u nastavku: ZTD) poštivanje ovih pravila postavlja kao uvjet za njihovu valjanost. Nadležnost glavne skupštine d.d. i skupštine d.o.o. o sklapanju ugovora razlikuju se u određenim segmentima koje se izlažu u nastavku.
1. Odobrenje ugovora kod d.d.
Kod d.d. je potrebno odobrenje glavne skupštine za ugovore koje društvo, u prve dvije godine nakon što se upiše u sudski registar, sklapa s osnivačima ili s dioničarima na čije dionice otpada više od 1/10 iznosa temeljnog kapitala društva, te ako tim ugovorima društvo stječe stvari i prava za naknadu jednaku ili višu od iznosa 1/10 tog kapitala. No, uvjet valjanosti predmetnih ugovora ne ovisi samo o odobrenju glavne skupštine, već i o upisu tih ugovora u sudski registar. Naime, prema izričitoj zakonskoj odredbi čl. 194.a ZTD-a, pravne radnje koje društvo poduzme u ispunjenju takvih ugovora nemaju pravni učinak dok glavna skupština ne odobri ugovor i dok ga se ne upiše u sudski registar.
- Postupak odobrenja
Prije odlučivanja na glavnoj skupštini o davanju odobrenja na ugovor, uprava, odnosno izvršni direktori moraju iznijeti razloge sklapanja ugovora i obrazložiti odredbe ugovora te podnijeti dioničarima pisano izvješće o tom ugovoru i u njemu iznijeti svrhu u koju se stječe stvar ili pravo. Također, prije donošenja odluke glavnoj skupštini se mora podnijeti izvješće revizora osnivanja koji su pregledali ugovor i stvar, odnosno pravo koje se njime treba steći, osim ako pod pretpostavkama iz članka 185.a ZTD-a revizija osnivanja nije potrebna.
Odluka kojom se odobrava ugovor valjana je ako je za nju glasovalo toliko članova glavne skupštine koji predstavljaju najmanje 3/4 temeljnog kapitala zastupljenog na glavnoj skupštini na dan donošenja odluke, a ako se odluka donosi u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar, najmanje 3/4 od ukupnog temeljnog kapitala društva. Statutom se može odrediti i veća većina (ali ne i manja) i ispunjavanje posebnih uvjeta. Ovjerovljena preslika ugovora prilog je i sastavni dio zapisnika.
Upis u sudski registar vrši se nakon što glavna skupština odobri ugovor, a prijavu za upis ugovora u sudski registar moraju podnijeti uprava, odnosno izvršni direktori i predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora. Uz prijavu se obavezno prilažu ugovor u originalu ili u preslici koju ovjeri javni bilježnik, primjerak zapisnika s glavne skupštine sastavljen i potpisan od strane javnog bilježnika te gore navedena izvješća.
- Ugovori za čije sklapanje nije potrebno odobrenje skupštine
Neovisno od činjenice što se ugovori, u prve dvije godine nakon upisa društva u sudski registar, sklapaju s osnivačima ili s dioničarima na čije dionice otpada više od 1/10 iznosa temeljnog kapitala društva i što tim ugovorima društvo stječe stvari i prava za naknadu jednaku ili višu od iznosa 1/10 tog kapitala, odobrenje glavne skupštine nije potrebno ako se tim ugovorima stvari ili prava stječu u okviru tekućeg poslovanja društva ili u ovršnom postupku ili na uređenom tržištu.
2. Odluka o sklapanju ugovora kod d.o.o.
Kod d.o.o. je nešto drugačija situacija. Prema čl. 441. st. 1. toč. 10. ZTD-a u nadležnost skupštine d.o.o. ulazi odlučivanje o sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti 1/5 temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva. I ovdje se propisuje da je postojanje odluke skupštine uvjet za valjanost tih ugovora. Riječ je o odredbi ZTD-a koju zapravo treba ozbiljno shvatiti, kako sa strane tog trgovačkog društva tako i sa strane druge ugovorne strane jer iz citirane odredbe jasno proizlazi da bi izostanak prethodne odluke skupštine o sklapanju takvog ugovoru činio takav ugovor nevaljanim tj. ništetnim. Odluku o sklapanju ugovora skupština mora donijeti s većinom od 3/4 danih glasova.
- Mogućnost proširenja ili smanjenja nadležnosti skupštine
U odnosu na odlučivanje o sklapanju ovakvih ugovora nadležnost skupštine d.o.o. se može proširiti ili smanjiti. Kao i kod d.d., ta mogućnost je vezana za rok od dvije godine počevši od dana upisa društva u sudski registar. No, odredba čl. 441. st. 2. ZTD-a koja uređuje taj segment je dosta nejasno koncipirana. Naime, iz stipulacije iste bi se moglo iščitati kako se odlučivanje o sklapanju tih ugovora ne može izuzeti iz nadležnosti skupštine ako se ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon što je društvo upisano u sudski registar. Međutim, uzevši u obzir svrhu zaštite društva i vjerovnika od mogućnosti sklapanja štetnih ugovora i zlouporabe položaja i ovlasti članova uprave, odnosno uzevši u obzir način uređenja kao i kod d.d., logičan zaključak bi bio da se odlučivanje o sklapanju tih ugovora ne može izuzeti iz nadležnosti skupštine za prve dvije godine od upisa društva u sudski registar. Mišljenje je autora da se u konkretnom slučaju radi o nespretnom izričaju (koji bi trebalo čim prije urediti) i da bi se trebalo prikloniti ovom drugom tumačenju prema kojem bi se po proteku roka od dvije godine od dana upisa društva u registar nadležnost o ovom pitanju mogla proširiti na upravu ili se primjerice ovlast uprave može ograničiti još više.
- Ugovori za čije sklapanje nije potrebna odluka skupštine
Ako se stvari ili prava za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti 1/5 temeljnog kapitala društva stječu u ovršnom postupku nije potrebna odluka skupštine. Isto tako, ako se prihvati tumačenje da se tek po proteku roka od dvije godine od dana upisa društva u registar društvenim ugovorom nadležnost može proširiti na upravu, tada također neće biti potrebna odluka skupštine ako je tako utvrđeno društvenim ugovorom. U slučaju da nema izmjene društvenog ugovora, a u tom smislu prvim društvenim ugovorom nije drugačije određeno, trebalo bi primjenjivati zakonom propisanu odredbu budući da je odlučivanje o tom pitanju stavljeno u nadležnost skupštine, a tek po proteku dvije godine od upisa društva u registar moguće je (i to samo) društvenim ugovorom proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine.