Hrvatski poduzetnici iz godine u godinu osjećaju sve veći teret krize. Otežana je prodaja i naplata, a izvori financiranja su teško dostupni i skupi. Kriza je pogodila sve, nije ju ublažio niti ulazak u članstvo Europske unije. Ipak, neki poduzetnici pogođeni su više, neki manje, a malobrojnima je kriza čak i pogodovala. Zato se u tiskovinama spominje sintagma: „kriza kao šansa“.
Kriza doista može biti šansa za bolji uspjeh nekog poduzetnika, već zato jer gašenje slabe konkurencije može potaknuti potražnju i na opadajućem tržištu. Ali i jer primjerice otežan izvoz istodobno u pravilu znači i olakšan, jeftiniji, pa i kvalitetniji uvoz. A kao druge (uvjetno) pozitivne posljedice krize navodimo i slijedeće:
- potreba za većom stručnosti i fleksibilnosti menadžera,
- ubrzavanje odlučivanja i vremena prilagodbe radi otežanog planiranja i odlučivanja u uvjetima neizvjesnosti i povećanih rizika (brži i prilagodljiviji obično su manji poduzetnici),
- iniciranje potrebe za boljom organizacijom poslovanja i traženje novih, boljih rješenja za sve bitne aspekte poslovanja kroz razvoj konkurentnosti i struke,
- planiranje, praćenje i u konačnici snižavanje ulaznih troškova,
- poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga uz istodobno ekonomičnije poslovanje i smanjenje prodajnih cijena.
Poduzetnici s nekvalitetnim poslovnim konceptima i programima, koji se ne mogu brzo prilagoditi novim zahtjevima ili oni koji naprosto nisu u mogućnosti financirati svoju djelatnost neće moći izdržati krizu i propast će. Poduzetnicima koji znaju što žele i znaju kako će to postići, s kvalitenim poslovnim programima i konceptima, može se stoga otvoriti novi prostor za djelovanje i usprkos krizi, radi otpadanja (smanjenja) konkurencije, može doći do rasta tržišnog udjela odnosno rasta potražnje za pojedinim proizvodima i uslugama.
Stoga poduzetnik koji vrijeme krize uspije iskoristiti ne samo za preživljavanje nego i za bolje tržišno i poslovno pozicioniranje, koji se uspije pripremiti za nove i pojačane aktivnosti u nadolazećem vremenu oporavka, može i u krizi pronaći svoju šansu za uspjeh.
U nastavku ukratko navodimo deset mjera koje pri tom mogu pomoći:
- Smanjite troškove! Štednja je mjera koja se obično poduzima prva. Jer ne ovisi o trećima i lakše ju je provesti nego većinu drugih antirecesijskih mjera, a rezultati se osjećaju brzo. Štediti treba na svemu, ali da štednja ne bi postala kontraproduktivna, korisno je istovremeno inzistirati na kvaliteti i stimulacijama. Jer loša kvaliteta rastjerat će kupce, a nestimulativna primanja najbolje radnike.
- Prodaja nepotrebne imovine koja nije nužna za obavljanje poslovnih procesa koji imaju šansu uspjeti, slijedeća je mjera koja može utjecati pozitivno na rast prihoda, smanjenje troškova i na poboljšanje likvidnosti. To se odnosi na nekretnine, postrojenja i opremu, ali i na svu drugu imovinu u vlasništvu poduzeća.
- Likvidnost se može poboljšati i pozornim bavljenjem kupcima - provjerama njihova boniteta prije prodaje i isporuke, redovitim i učestalim praćenjem naplate i brzim reakcijama na kašnjenje. Također, važno je pravodobno planirati i pribaviti što povoljnije vanjske izvore za financiranje poslovanja (kredite, zajmove), čime se može izbjeći skupo financiranje i smanjiti izloženost različitim rizicima. Tu će pomoći pažljivo planiranje dinamike poslovnih aktivnosti i potrebnog novčanog toka.
- Oprezno s investicijama, jer iako je nužno za dugoročno održavanje poslovnih aktivnosti, smanjuje tekuću likvidnost. Zato treba pozorno ocijeniti svoje realne mogućnosti, procjeniti brzinu povrata namjeravanog ulaganja i odvagnuti da li upravo sada pravi trenutak za investiranje, ili ne. Uvijek, a osobito u razdoblju krize s investicijskim odlukama treba biti pojačano oprezan.
- Povećajte prodaju! Ta mjera zahtjeva stalno i pozorno bavljenje tržištem i tržišnim trendovima, te kupcima, njihovim potrebama, željama i mogućnostima, kao i mogućnostima i planovima vlastite proizvodnje i nabave. Pri tom je korisno pratiti izravnu konkurenciju i konkurenciju supstituta, te njihove planove.
- Planirajte jer tako odlučujete o svojoj budućnosti. Sustavno planiranje, praćenje i izvješćivanje o odstupanjima od plana omogućiti će kontrolu i olakšati pravovremeno uočavanje različitih poslovnih rizika, te olakšati pravodobno donošenje boljih poslovnih odluka. U tom se smislu tehnike planiranja koriste kao metoda upravljanja budućim rizicima.
- Inzistirajte na odgovornosti. Odgovorno postupanje i ponašanje svih sudionika u poslovnim procesima utjecat će na smanjenje rashoda a i na rast prodaje, te na bolju lividnost. Samo tržišni lideri mogu uvjetovati prodajne cijene za nove proizvode, pa je za većinu poduzetnika imperativ uspjeha poboljšanje kvalitete uz istovremeno smanjenje troškova.
- Kontrolirajte i nadzirite, jer samo tako se može inzistirati na odgovornosti.
- Učite i informirajte se, jer učenje je antirecesijska mjera. Znanje i vještine nužne su pretpostavke uspjeha, a kvalitetna i pravodobna informacija postala je jedan od najvažnijih poslovnih resursa. Naravno, za uspješno i učinkovito korištenje informacija nužno je redovito ažuriranje postojećih znanja i stjecanje novih potrebnih znanja i vještina.
- Realno i oprezno bilancirajte. Izbjegnite iskazivanje nerealnih vrijednosti i fiktivne imovine, prikažite sve svoje obveze, rezervirajte sve postojeće i potencijalne rizike. Jer netočno i neoprezno vrednovanje i iskazivanje otežava i odgađa uočavanje negativnih kretanja i uzroka, te usporava donošenje i provedbu nužnih odluka i akcija za otklanjanje ili makar ublažavanje negativnih djelovanja.