Zakon o reviziji propisuje da trgovačka društva od javnog interesa trebaju osnovati revizorski odbor.

Trgovačka društva od javnog interesa, u smislu Zakona o reviziji, su ona društva čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzi u prvoj kotaciji ili kotaciji javnih dioničkih društava, trgovačka društva od posebnog državnog interesa (prema Odluci Vlade RH), a od 1.7.2013. i svi veliki poduzetnici prema Zakonu o računovodstvu.

Zakon o računovodstvu propisuje da su veliki poduzetnici oni koji na zadnji dan prethodne poslovne godine prelaze dva od sljedeća tri uvjeta:

  1. ukupna aktiva je veća od 130.000.000,00 kuna,
  2. prihod iznad 260.000.000,00 kuna,
  3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine veći od 250.

Veliki poduzetnici su i banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima i zasebna imovina bez pravne osobnosti kojom oni upravljaju, društva za upravljanje investicijskim fondovima i imovina investicijskih fondova s pravnom osobnosti, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zasebna imovina kojom oni upravljaju, mirovinska osiguravajuća društva i sve pravne osobe koje obavljaju djelatnost faktoringa.

Revizorski odbor imenuje nadzorni odbor i sastoji se od članova nadzornog odbora i članova imenovanih od nadzornog odbora.


Ova odredba Zakona o reviziji implicira postojanje nadzornog odbora kod svih obveznika ustroja revizorskog odbora. Prema Zakonu o trgovačkim društvima, svi d.d.-i imaju nadzorni odbor, ali d.o.o.-i ga moraju imati samo u propisanim okolnostima, odnosno samo ako:

  1. je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili
  2. je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili
  3. je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova, ili
  4. društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200, ili 
  5. je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.

I kada ne ispunjava propisane kriterije, d.o.o. može odrediti društvenim ugovorom da ima nadzorni odbor.


Međutim veliki d.o.o. nije dužan ustrojiti nadzorni odbor kad ima aktivu veću od 130.000.000,00 kuna i prihod iznad 260.000.000,00 kuna, ako istovremeno zapošljava manje od 200 radnika, ima kapital manji od 600.000,00 kuna i do 50 članova.


Stoga se postavlja pitanje: da li su veliki d.o.o.-i koji nemaju obvezu i koji nisu ustrojili nadzorni odbor dužni imenovati revizorski odbor ili ne?


Ako su dužni, a Zakon o reviziji ih ne isključuje, slijedeće je pitanje: kako to učiniti - odnosno tko treba imenovati revizorski odbor ako ne postoji nadzorni odbor?


Ovo pitanje je tim važnije, jer je Zakonom o reviziji predviđena kazna od 20.000,00 do 100.000,00 kuna za poduzetnike koji trebaju a nisu osnovali revizorski odbor, a odgovorna osoba tog poduzetnika kaznit će se za taj prekršaj novčanom kaznom do 10.000,00 kuna.

O zadaćama i načinu rada revizorskog odbora pisat ćemo potanje u narednim brojevima FIP-a. Ovdje ukratko navodimo da revizorski odbor prati postupak financijskog izvještavanja, sustav unutarnje kontrole, unutarnje revizije i upravljanja rizicima, te nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih izvještaja. Radi toga revizor mora izvještavati revizorski odbor o ključnim pitanjima koja proizlaze iz revizije, a posebno o značajnim slabostima unutarnje kontrole u vezi s procesom financijskog izvještavanja. Revizor je također dužan jednom godišnje u pisanom obliku potvrditi revizorskom odboru svoju neovisnost i izvijestiti revizorski odbor o dodatnim uslugama, ako ih ima. Revizorski odbor daje preporuku skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog društva.

Revizorski odbor je stručno tijelo i mora imati bar jednog stručnog člana koji poznaje područje računovodstva i/ili revizije. Nije propisano koje kvalifikacije su za to potrebne, pa se to može odrediti aktom društva ili odlukom nadzornog odbora. Kako su obveznici osnivanja revizorskog odbora trgovačka društva od javnog interesa - uglavnom velika i složena, primjereno je postaviti visoke kriterije za odabir stručnog člana. Tako bi propisane zahtjeve mogle zadovoljiti osobe koje su npr. završile ekonomski fakultet i koje imaju deset godina staža na poslovima računovodstva i/ili revizije, a dobro će doći i licenca ovlaštenog ili bar internog revizora. Međutim, dok se precizno ne propišu potrebne kvalifikacije, ključnu ulogu kod imenovanja stučnog člana revizorskog odbora imat će interni akt i povjerenje nadzornog odbora.

Natrag