„Kada bude ostvarivao 25 mlrd. ukupnog prihoda, EBITDA od 8 mlrd. i dobitak od 4 mlrd., bit će to prava hrvatska kompanija“ piše u jednom makrogospodarskom osvrtu na stanje u hrvatskom gospodarstvu i na protivljenje privatizaciji, jedan od poznatih makroekonomista. EBITDA dobitak ovoga gospodarskog subjekta od 8 mlrd. kn i EBITDA marža koja bi tada bila 32% je razlog oduševljenja s njezinim rezultatima u takvoj pretpostavljenoj budućnosti.
Zašto je važan taj pokazatelj i što se njime utvrđuje?
EBITDA pokazatelj je postao standardni pokazatelj mnogih menadžera. U stručnoj literaturi se navodi, da ga menadžeri vole jer se lako pamti, lako se računa, a i govori o onome što menadžeri najviše vole, i za što se taj pokazatelj u praksi često koristi, a to je gotovina. Ali, je to gotovina samo u nekom idealnom pretpostavljenom slučaju. Kada ne bi bilo zaliha, tražbina od kupaca, obveze prema dobavljačima, sav taj dobitak bio bi na žiro računu odnosno gotovina. Da bi se odredio slobodni novčani tijek, EBITDA treba ispraviti za zalihe, tražbine od kupaca, obveze prema dobavljačima, dakle za promjene koje nastaju u radnoj glavnici.
Među menadžerima poznata je i pošalica: ako ne znaš što je EBITDA – pa, kakav si ti menadžer?
Rezultati poslovanja za 2013. ili su već utvrđeni ili je utvrđivanje u tijeku, pa je i to prigoda da se analizira poslovanje putem mnogih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Jedan od njih je i spomenuti EBITDA! U stručnoj literaturi se navodi da je primjena pokazatelja EBITDA česta i široka u mjerenju profitabilnosti gospodarskog organizma.
EBITDA pokazateljem se utvrđuje koliki postotak dobitka prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj jedinici (kuni) poslovnih prihoda (EBITDA marža). Veća je vrijednost EBITDA marže povoljnija, jer takvim gospodarskim subjektima ostaje veći dio prihoda nakon pokrića poslovnih troškova u odnosu na one koji ostvaruju niže vrijednosti ovog pokazatelja.
Primjeri dvaju gospodarskih subjekata:
Što se vidi iz ovog pojednostavljenog primjera? Gospodarski subjekti i A i B imaju gubitak od minus 60 jedinica. Korporacija ili gospodarski subjekt A ima operativni dobitak iz redovnog poslovanja i EBITDA maržu od 5%, ali ima kamate od 80 jedinica, ali to je već problem financiranja, a ne redovnog poslovanja. Amortizacija je ista i kod subjekta A i B. Korporacija B ima negativan operativni dobitak (-20%) i negativnu EBITDA maržu (-2%). Problem njezina poslovanja su operativni troškovi (troškovi bez kamata i amortizacije) koji su za 28% veći nego u korporaciji B uz istu veličinu prihoda iz redovitog poslovanja. U subjektu B trebali bi se menadžeri zapitati, kako to da su u gospodarstvu A, njihovoj konkurenciji, operativni troškovi niži za 28%.
Kao što se i vidi, iz operativnog dobitka isključuje se trošak kamata, eventualno i prihod od kamata ako ga ima, kao trošak odnosno mogući prihod koji je izvan utjecaja na kalkulaciju subjekta. Isto se odnosi i na porez na dobit. Amortizacija je trošak nekoga prijašnjeg ulaganja pa se također isključuje iz razmatranja. Također se eliminira različit utjecaj primijenjenih metoda obračuna amortizacije na poslovni rezultat.
Ako se EBITDA dobitak računa kao razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda, dakle kao razlika iz koje su isključene kamate kao rashod odnosno kao prihod, tada se toj razlici dodaje amortizacija da bi se eliminirao njezin utjecaj, jer je ona uzeta u račun kao odbitna stavka u poslovnim rashodima.
Evo i jedan rezultat koji se odnosi na dvije poslovne godine:
Do istoga bi rezultata EBITDA dobitka u godini 201x. došli kada bi od poslovnih prihoda (12.949.254,29 kn) odbili ukupne rashode (12.251.101,90 kn) umanjene za amortizaciju (479.965,17 kn) i financijske rashode (1.570,51 kn), kao da ti rashodi ne postoje (12. 949.254,29 – (12.251.101,90 - 479.965,17 - 1.570,51) = 12.949.254,29 - 11.769.566,22 = 1.179.688,07).
EBITDA marža je s 9,11% smanjena u idućoj godini na 6,02%. Znači, po svakoj jedinici uloženih poslovnih prihoda smanjio se dobitak prije kamate, poreza i amortizacije odnosno smanjio se dobitak iz redovitog poslovanja subjekta prije poreza (1.179.688,07 na 794.081,39 ili na 67,31%).
Kompletna analiza rezultata poslovanja ovoga subjekta mora dovesti do zaključka što učiniti da se trend pada zarade iz redovitog poslovanja po jedinici uložene kune, zaustavi i poboljša.
EBITDA pokazatelj kao usporedni pokazatelj za neko razdoblje, dvije ili više godina, kao i prema drugim srodnim gospodarskim subjektima, ako je negativan ili opadajući, samo je početna faza, zajedno s ostalim analitičkim pokazateljima, da se poduzimaju mjere za sanaciju gospodarskog subjekta.
Natrag