Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• Sandra Fabrični: Poduzetnici Hrvatske u 2025. godini ostvarili neto dobit u iznosu od 10,3 mlrd. eura

Aktualno

• Antonio Marečić: Novela Zakona o obveznim odnosima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Aktualno

  Antonio Marečić: Novela Zakona o obveznim odnosima

  Izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 69/26; u nastavku: Novela ZOO-a), koje su stupile na snagu 7.7.2026., prvenstveno su potaknute obvezom prenošenja u hrvatski pravni sustav odredbi Direktive (EU) 2024/1799 o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe  i Direktive (EU) 2024/2853 o odgovornosti za neispravne proizvode. Riječ je o direktivama kojima se nastoji osigurati visoka razina zaštite potrošača, potaknuti održivu potrošnju i kružno gospodarstvo te prilagoditi pravila o odgovornosti za proizvode suvremenim tehnološkim okolnostima, osobito sve većoj ulozi softvera i sustava umjetne inteligencije.

  Osim usklađivanja s pravom Europske unije, zakonodavac je iskoristio priliku i za daljnju digitalizaciju pojedinih instituta obveznog prava, prije svega kroz izričito uređivanje mogućnosti izdavanja punomoći i bankarskih garancija u elektroničkom obliku. Istodobno se nastojalo otkloniti određene nejasnoće postojećih zakonskih odredbi, osobito u području osnaženja ugovora kojem nedostaje propisani ili ugovoreni oblik, gdje su se u praksi pojavila različita tumačenja o dosegu primjene čl. 294. Zakona o obveznim odnosima i mogućnosti konvalidacije ugovora za čiju je valjanost propisan ili ugovoren određeni oblik.

• Žana Žarkov Trtanj: Nova Uredba o ambalaži - što se primjenjuje, a što tek slijedi? - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Aktualno

  Žana Žarkov Trtanj: Nova Uredba o ambalaži - što se primjenjuje, a što tek slijedi?

  Uredba (EU) 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) primjenjuje se od 12. kolovoza 2026., no neki  zahtjevi propisani Uredbom početi će se primjenjivati 2027., 2028. godine i kasnije. Od početka primjene Uredbe primjenjuju se određeni zahtjevi koji se odnose na tvari u ambalaži, opći zahtjev da ambalaža koja se stavlja na tržište mora biti reciklabilna i zahtjevi za ponovno uporabljivu ambalažu.

Financije i računovodstvo

• Ivana Kalčiček: Novi pravilnici o radu Registra godišnjih financijskih izvještaja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Financije i računovodstvo

  Ivana Kalčiček: Novi pravilnici o radu Registra godišnjih financijskih izvještaja

  U Nar. nov., br. 70/26 objavljeni su: Pravilnik o načinu vođenja registra godišnjih financijskih izvještaja te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvještaja i Pravilnik o sadržaju, uvjetima korištenja, opsegu podataka i naknadi troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, a stupili su na snagu 9.7.2026. Pravilnicima je propisan novi regulatorni okvir za vođenje i korištenje podataka iz Registra s ciljem usklađivanja s novim ZOR-om.

• Domagoj Zaloker: Prodaja osobnih automobila kao dugotrajne imovine - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Prodaja osobnih automobila kao dugotrajne imovine

  Računovodstveno evidentiranje prodaje osobnih automobila ovisi prvenstveno o tome radi li se o automobilima koji se koriste za obavljanje djelatnosti poduzetnika i u poslovnim knjigama su evidentirani kao dugotrajna materijalna imovina ili o automobilima namijenjenim za prodaju koji su u poslovnim knjigama poduzetnika evidentirani kao trgovačka roba. Oporezivanje prodaje automobila porezom na dodanu vrijednost propisano je odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u. Uz odredbe Zakona i Pravilnika, upućujemo i na Uputu Porezne uprave o poreznom tretmanu prijevoznih sredstava za osobni prijevoz. Prema odredbama Zakona i Pravilnika, moguća su tri različita porezna tretmana prodaje automobila: prodaja oslobođena plaćanja PDV-a, prodaja oporeziva PDV-om i prodaja u okviru posebnog postupka oporezivanja marže. Od 1.1.2018. PDV-a su oslobođene isporuke osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz za koje nije bio moguć odbitak pretporeza koje su porezni obveznici nabavili do 31.12.2017. Porezni obveznici koji obavljaju isporuke osobnih automobila nabavljenih nakon 31.12.2017., za koje su prilikom nabave koristili pravo na djelomičan odbitak pretporeza (50%), prilikom prodaje imaju obvezu obračunati i platiti PDV, ali isto tako imaju i pravo na ispravak dijela pretporeza kojeg nisu mogli odbiti prilikom nabave pod uvjetom da je prodaja obavljena u razdoblju od pet (5) godina uključujući i godinu nabave kao prvu godinu.

• Irena Slovinac: Prodaja gotovih proizvoda i robe - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Prodaja gotovih proizvoda i robe

  Gotovi proizvodi evidentiraju se na kontima skupine 63, a roba na kontima skupine 66, te se iskazuju na različitim pozicijama bilance. Troškovi prodanih gotovih proizvoda te troškovi prodane robe iskazuju se na drugim pozicijama računa dobiti i gubitka. U eRačunima gotovi proizvodi i roba označavaju se različitim KPD oznakama.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan: Primjena Zakona o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan: Primjena Zakona o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026.

  Zakon o fiskalizaciji uređuje provedbu postupka Fiskalizacije 1.0 uz izdavanje računa u krajnjoj potrošnji i Fiskalizaciju 2.0 uz izdavanje eRačuna. Zakon prate i dva Pravilnika: Pravilnik o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji i Pravilnik o eRačunu. Zakon o fiskalizaciji uveo je nova pravila u načinu izdavanja računa. Stoga od 1. siječnja 2026. govorimo o tri načina izdavanja računa, i to: izdavanju računa i postupku Fiskalizacije 1.0, izdavanju eRačuna i postupku Fiskalizacije 2.0 i izdavanju papirnatog računa.

• Ružica Krizmanić: Poslovni prostor u smislu Zakona o fiskalizaciji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Porezi i doprinosi

  Ružica Krizmanić: Poslovni prostor u smislu Zakona o fiskalizaciji

  Poslovni prostor jedan je od temeljnih elemenata sustava fiskalizacije, a propisan je u okviru  Zakona o fiskalizaciji i Pravilnika o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji. Prema Zakonu o fiskalizaciji, poslovni prostor je svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, svaki samoposlužni uređaj i svako pokretno mjesto, kao što je kombi i dostavno vozilo koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga. Za potrebe provedbe fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji, zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost. Poslovnim prostorom smatra se i prostor koji obveznik fiskalizacije računa radi potrebe obavljanja djelatnosti koristi samo povremeno ili privremeno za potrebe održavanja sajmova, seminara ili provedbu sličnih djelatnosti. Obveznici fiskalizacije računa dužni su Poreznoj upravi dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima izdaju račune za promet u krajnjoj potrošnji.

• mr. sc. Ida Dojčić: Iznajmljivanje nekretnina za poslovne i stambene svrhe - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Iznajmljivanje nekretnina za poslovne i stambene svrhe

  U smislu PDV-a, iznajmljivanje (leasing) nekretnina, uključujući skladištenje robe za koju je određeni dio imovine namijenjen za isključivu uporabu korisnika usluga, smatra se uslugama povezanim s nepokretnom imovinom. Usluge najma nekretnina oporezuju se PDV-om prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, pri čemu je najam stambenog prostora oslobođen PDV-a, dok se najam poslovnog prostora smatra oporezivom uslugom. Iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih prostorija, radi povremenog boravka, bez namjere trajnog življenja, u turističke svrhe (povremenim gostima) i poslovne svrhe (predstavnicima tvrtki i sl.) nije oslobođeno plaćanja PDV-a. Iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih prostorija pravnoj osobi ne smatra se najmom u svrhu stanovanja i nije oslobođeno plaćanja PDV-a. Građani koji iznajmljuju stambene ili poslovne prostore obveznici su poreza na dohodak od imovine. U članku je prikazan porezni tretman iznajmljivanja nekretnina u RH od strane pravnih i fizičkih osoba.

• Dalibor Amanović: Rad u više država članica EU - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Porezi i doprinosi

  Dalibor Amanović: Rad u više država članica EU

  Sve veći broj osoba poslove svog radnog mjesta obavlja u drugoj državi ili u više država članica EU. U takvim situacijama bitno je odrediti socijalni položaj tih osoba, gdje se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje i tko je odgovoran za pružanje socijalnih davanja. Osnovno pravilo je da se na osobe koje se kreću unutar EU primjenjuje sustav socijalne sigurnosti samo jedne države članice. Ako se radi o osobama koje obavljaju djelatnost kao zaposlene ili kao samozaposlene osobe, prema općem pravilu primjenjuje se zakonodavstvo države članice u kojoj obavljaju svoju djelatnost. Druga važna iznimka od ovog pravila (pored pravila za upućene osobe) su pravila za osobe koje redovno obavljaju djelatnost u dvije ili više država članica EU. Pravila za osobe koje uobičajeno obavljaju djelatnost u dvije ili više država članica odnose se na različite situacije, a cilj je obuhvatiti sve moguće slučajeve različitih djelatnosti sa prekograničnim elementom. Člankom 13. Uredbe 883/2004 propisana su posebna pravila koja se odnose na zaposlene osobe, odnosno na samozaposlene osobe.

• Gordana Lončar: Oporezivanje isplata primitaka nasljednicima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Porezi i doprinosi

  Gordana Lončar: Oporezivanje isplata primitaka nasljednicima

  Ostvareni dohodak koji ostavitelju odnosno umrloj fizičkoj osobi nije isplaćen za života pa stoga po osnovi tako ostvarenog dohotka nije niti uplaćen porez, podliježe plaćanju poreza na dohodak pri isplati nasljedniku, odnosno poreznu obvezu preuzima nasljednik kojemu se dohodak stvarno i isplaćuje.

  Za naslijeđeni dohodak za koji postoji obveza uplate doprinosa (dohodak po osnovi plaće i ostalih primitaka uz plaću), doprinosi se obračunavaju za ostavitelja te se u JOPPD-u iskazuju na ime ostavitelja, dok se predujam poreza na dohodak za nasljednika i iskazuje na ime nasljednika.

  U slučaju da se nasljedniku isplaćuju neoporezivi primici koji nisu isplaćeni radniku za života, isti ne podliježu oporezivanju niti pri isplati nasljedniku.

Proračunsko računovodstvo

• Nikolina Bičanić: Dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti i sitni inventar - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti i sitni inventar

  Razvrstavanje nefinancijske imovine po ročnosti - na dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu obavlja se prema očekivanom korisnom vijeku uporabe nekog sredstva. Kriterij za razvrstavanje po ročnosti nije nabavna ili procijenjena vrijednost. Proizvedena dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti, prema odluci čelnika, može se evidentirati kao dugotrajna proizvedena nefinancijska imovina (u skupini 02) ili kao sitni inventar (u skupini 04). Pritom se predmeti iste vrste dugotrajne nefinancijske imovine moraju razvrstati u istu skupinu računa. Nije propisano što je „mala vrijednost“. Proizvedena dugotrajna nefinancijska imovina čiji je pojedinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) ili procijenjena vrijednost niža od 500 eura može se, prema odluci čelnika, otpisati jednokratno stavljanjem u uporabu, uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe.

  Definicija sitnog inventara i mogućnost razvrstavanja neke dugotrajne nefinancijske imovine u sitni inventar u proračunskom računovodstvu više puta su se mijenjali. Detaljno o navedenoj temi možete pročitati u TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 9/26, u članku "Dugotrajna nefinancijska imovina male vrijednosti i sitni inventar", autorice Nikoline Bičanić.

• Mladenka Karačić: Evidentiranje obračuna i isplate plaće - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Evidentiranje obračuna i isplate plaće

  Plaća predstavlja naknadu koju poslodavac isplaćuje zaposleniku za obavljeni nesamostalni rad. Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na osnovnu plaću utvrđenih zakonima te ostalih primitaka u skladu sa zakonima i općim propisom o radu.

  Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova i zadataka na koje je službenik odnosno namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, što se uvećava za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

  Rashodi koji se odnose na zaposlenike, odnosno osobe s kojima poslodavac ima zasnovan radni odnos (na određeno ili neodređeno vrijeme) evidentiraju se na osnovnim računima u okviru podskupina 311 Plaća (Bruto) i 313 Doprinosi na plaće.

  Ako se plaća obračunava i isplaćuje po sudskim presudama, i u slučaju kad osoba u tom trenutku nije zaposlenik obveznika isplate, bruto plaća se evidentira na osnovnom računu 31113 Plaće po sudskim presudama, a doprinosi na plaće na podskupini 313 Doprinosi na plaće.

  Plaće u naravi su dobra, usluge, prava i ostala primanja određene novčane vrijednosti koje proračuni i proračunski korisnici daju zaposlenima za obavljeni rad, a zaposlenici ih koriste u slobodno vrijeme i za zadovoljavanje vlastitih potreba.

  Naknada plaće za bolovanja na teret HZZO-a nije rashod poslodavca nego HZZO-a.

Neprofitne organizacije

• Vesna Lendić Kasalo: Odgovori na česta pitanja udruga o obavljanju gospodarske djelatnosti - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Neprofitne organizacije

  Vesna Lendić Kasalo: Odgovori na česta pitanja udruga o obavljanju gospodarske djelatnosti

  U ovome tekstu kroz pitanja i odgovore objašnjava se pod kojim uvjetima udruge u Hrvatskoj mogu obavljati gospodarske djelatnosti. Udruga može obavljati gospodarsku djelatnost ako je ona propisana statutom, u skladu s posebnim zakonima, a ostvareni višak prihoda mora se koristiti isključivo za ostvarivanje statutarnih ciljeva, a ne za raspodjelu članovima. Pritom obavljanje gospodarske djelatnosti može dovesti do obveze plaćanja poreza na dobit ako narušavaju tržišno natjecanje. Inspekcijski nadzor nad obavljanjem gospodarskih djelatnosti provode nadležna tijela. U članku se također objašnjava razlika između donacija i sponzorstava te ističe da se usluge promidžbe i reklamiranja, koje mnoge udruge obavljaju temeljem sponzorskih ugovora ,smatraju gospodarskom djelatnošću, koja mora biti predviđena statutom udruge.

  Detaljno o navedenoj temi možete pročitati u TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 9/26, u članku "Odgovori na česta pitanja udruga o obavljanju gospodarske djelatnosti", autorice Vesne Lendić Kasalo.

Poslovanje obrtnika

• Ksenija Cipek: Dodatno umanjenje poreza na dohodak za potpore - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Poslovanje obrtnika

  Ksenija Cipek: Dodatno umanjenje poreza na dohodak za potpore

  Državne potpore i potpore male vrijednosti, u obliku poreznih olakšica, uređene su osobito kao:

  • dodatna umanjenja dohotka ili uvećanja gubitka od samostalne djelatnosti za:
    • plaće novozaposlenih osoba,
    • iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu,
    • iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima,
    • izdatke za istraživanje i razvoj,
  • umanjenje poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara te na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH u propisanom postotku.

  Razlika između navedenih poreznih olakšica jest u njihovom sadržajnom određenju: dodatnom umanjenju dohotka ili uvećanju gubitka od samostalne djelatnosti  ili umanjenju poreza na dohodak, ako se djelatnost obavlja na području Grada Vukovara te na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH u propisanom postotku.

  Porezne olakšice u obliku državne potpore i potpore male vrijednosti, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, mogu, ukoliko ispunjavaju uvjete, koristiti u godišnjoj prijavi poreza na dohodak (obrazac DOH), dakle tek istekom poreznog razdoblja za koji se obračunava konačan godišnji porez na dohodak.

Plaće i naknade plaća

• Dinko Lukač: Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor

  Poslodavac mora isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor radniku kojem prestaje radni odnos, ako radnik nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti. Opći propis o radu ne propisuje način utvrđivanja naknade za neiskorišteni godišnji odmor, već propisuje samo da se naprijed navedena naknada određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor smatra se plaćom po poreznim propisima odnosno ostalim primitkom po propisima o doprinosima. Pri isplati radniku naknade za neiskorišteni godišnji odmor poslodavac obračunava i plaća doprinose i porez na dohodak te o tome izvješćuje u JOPPD obrascu, a također dostavlja radniku i Obrazac IO1 iz kojega se može vidjeti kako je utvrđen iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor te navedena javna davanja.

Radno pravo

• Ljubica Đukanović: Poslovi s posebnim uvjetima rada - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Radno pravo

  Ljubica Đukanović: Poslovi s posebnim uvjetima rada

  Obveze poslodavca u vezi sa zapošljavanjem radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada uređene su čl. 36. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14 – 96/18). Temeljna je obveza poslodavca da ne dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava propisane uvjete za njihovo obavljanje.

  Radi utvrđivanja ispunjava li osoba zdravstvene uvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac je prije sklapanja ugovora o radu, odnosno prije raspoređivanja radnika na takve poslove, dužan uputiti kandidata na prethodni liječnički pregled specijalistu medicine rada.

  Obveza upućivanja na prethodni liječnički pregled proizlazi iz procjene rizika za pojedino radno mjesto i propisa o zaštiti na radu. Pregled se provodi prije početka rada na radnim mjestima na kojima su utvrđene opasnosti, štetnosti ili napori koji mogu utjecati na zdravlje radnika ili kada je posebnim propisom propisana provjera zdravstvene sposobnosti.

• Bernard Iljazović: Zaštita prijavitelja nepravilnosti – novine i izazovi u praksi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Radno pravo

  Bernard Iljazović: Zaštita prijavitelja nepravilnosti – novine i izazovi u praksi

  Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti uređuje se prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Intencija zakonodavca za novim izmjenama Zakona, koje su stupile na snagu 13.11.2025., proizlazila je iz daljnjeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s novinama u europskoj pravnoj stečevini, te usklađivanja s preporukama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u okviru pristupnog procesa RH toj Organizaciji.

Javna nabava

• Vedran Jelinović: Novi pravilnici u javnoj nabavi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Javna nabava

  Vedran Jelinović: Novi pravilnici u javnoj nabavi

  Novi Pravilnik o planu nabave, registru ugovora i pripremi postupka javne nabave i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave stupili su na snagu 15.8.2026. godine. Oba su objavljena u Nar. nov., br. 86/26.

  Novim Pravilnikom o planu nabave, registru ugovora i pripremi postupka javne nabave propisuje se sadržaj, rok donošenja, način i rokovi objavljivanja, način promjene te druga pitanja u vezi s planom nabave i registrom ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma. Njime se također propisuju pravila za pripremu postupaka javne nabave, uključujući analizu tržišta, savjetovanje s gospodarskim subjektima te provedbu prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima. Iako promjene koje donosi novi Pravilnik nisu opsežne, podosta je značajnih promjena u odnosu na dosad važeće uređenje, o kojima naručitelji trebaju voditi računa prilikom administrativnih obveza vođenja plana nabave i registra ugovora, te u pripremi postupka i praćenju izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma.

Turizam

• Darko Marečić: Pružanje usluga u posebnim oblicima turističke ponude - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 9/2026

  Turizam

  Darko Marečić: Pružanje usluga u posebnim oblicima turističke ponude

  Turističke usluge u nautičkom, zdravstvenom i kongresnom turizmu, usluge aktivnog i pustolovnog turizma, turističke usluge na poljoprivrednom gospodarstvu, u uzgajalištu vodenih organizama, na vodama, u lovištu i u šumi šumoposjednika, usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) te usluge turističkog ronjenja predstavljaju značajan dio posebnih oblika turističke ponude RH. Njihovo pružanje uređeno je odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu te, ovisno o vrsti usluge, i posebnim zakonima i provedbenim propisima. Stoga su pružatelji usluga dužni prije početka obavljanja djelatnosti ispuniti sve propisane uvjete kako bi osigurali zakonito poslovanje, sigurnost korisnika usluga i kvalitetu turističke ponude.

Pitajte TEB

• mr. sc. Ida Dojčić: Fakturiranje usluga koje zaposlenik obavlja za poslodavca
• Irena Slovinac: Nastanak obveze PDV-a na usluge smještaja
• Dinko Lukač: Isplata drugog dohotka i obračun PDV-a
• Nikola Babić: Mora li se zadržana dobit društva isplaćivati kronološki?
• Mladenka Karačić: Evidentiranje prihoda od zakupa poslovnog prostora kod JLP(R)S-a
• Vedran Jelinović: Obveze poslodavca kod izvanrednog otkaza radniku, državljaninu treće zemlje

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 9/26

• TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 9/26

TEB-ov Poslovni info br. 9/26

• Irena Slovinac: Smanjenje PDV-a u slučaju odobrenja i ispravka račun
• Jadranka Knežević: Udruge i izdavanje računa na manifestacijama
• Domagoj Zaloker: PDV kod građevinskih usluga u drugim državama članicama EU
• mr. sc. Ida Dojčić: Prolazne stavke na računu
• Dinko Lukač: Isplata plaće po sudskoj presudi
• Ksenija Cipek: Porezna zastara
• Mladenka Karačić: Primjena čl. 48. Zakona o proračunu kod JLP(R)S-a
• Nikolina Bičanić: Evidencija korištenja službenih vozila - obvezna poslovna knjiga
• Vedran Jelinović: Prekovremeni rad
• Ljubica Đukanović: Pravila tumačenja ugovora
• Poslovni-info-br.9_2026-Zakon o racunovodstvu