Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• Toni Milun, mag. educ. math. et phys.: Trebamo li znati upravljati svojim financijama?

Aktualno

• Josipa Klišanin: Novela Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Aktualno

  Josipa Klišanin: Novela Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada

  Zakonom o suzbijanju neprijavljenoga rada propisuje što se smatra neprijavljenim radom, uređuju se mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada, aktivnosti radi poticanja prijavljivanja rada, vođenje evidencije neaktivnih osoba te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.

  U praktičnoj primjeni dosadašnjeg Zakona uočeni su određeni nedostaci, odnosno pravne praznine koje zahtijevaju ažuriranje prvenstveno zakonskog propisa. Također, utvrđeno je da su se pojedina rješenja pokazala pretjerano rigidnima odnosno slabo balansiranima. Zbog navedenih razloga stupio je na snagu 7.7.2026. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada. Predmet ovoga rada su upravo te promjene.

• Bernard Iljazović: Davanje u zakup nekretnina u vlasništvu RH organizacijama civilnog društva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Aktualno

  Bernard Iljazović: Davanje u zakup nekretnina u vlasništvu RH organizacijama civilnog društva

  U svibnju ove godine stupila je na snagu Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku davanja u zakup nekretnina u vlasništvu RH organizacijama civilnog društva. Ova Uredba uređuje kriterije, mjerila i postupak davanja u zakup nekretnina u vlasništvu RH organizacijama civilnog društva radi obavljanja njihove registrirane djelatnosti te provedbe programa i projekata od interesa za opće dobro. Nekretnine se daju u zakup putem javnog natječaja ili neposrednom pogodbom, pri čemu organizacije moraju ispuniti propisane uvjete, a u postupku javnog natječaja prijave se boduju prema unaprijed određenim kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima. Uredba također uređuje trajanje ugovora, visinu zakupnine, sredstva osiguranja te razloge za prestanak zakupa, uz preuzimanje obveze plaćanja pričuve od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, čime se dodatno financijski rasterećuju organizacije civilnog društva.

Financije i računovodstvo

• Domagoj Zaloker: Nabava službenih automobila iz drugih država članica EU - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Nabava službenih automobila iz drugih država članica EU

  Prilikom nabave službenih osobnih automobila iz drugih država članica EU potrebno je prvenstveno voditi računa o aspektu obračuna PDV-a. U tom smislu, naglašavamo da se predmetom oporezivanja, između ostaloga, smatra i stjecanje svih dobara, uključujući i osobne automobile, koje u tuzemstvu, uz naknadu, obavi porezni obveznik odnosno pravna ili fizička osoba registrirana za potrebe PDV-a, ako je prodavatelj (isporučitelj) porezni obveznik koji djeluje kao takav u drugoj državi članici i koji u skladu s propisima te države članice nije oslobođen obračunavanja PDV-a kao mali porezni obveznik. Prilikom stjecanja službenih osobnih automobila (prijevoznih sredstava) iz drugih država članica, način oporezivanja te evidentiranja u poslovnim i poreznim knjigama i prijavama ovisi o tome radi li se o nabavi novih ili rabljenih prijevoznih sredstava.

• Irena Slovinac: Prodaja robe u komisiji - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Prodaja robe u komisiji

  Prodaja robe u komisiji je način prodaje robe kod kojeg kupac – komisionar prodaje proizvode ili robu komitenta – trgovca ili proizvođača u svoje ime a za njegov račun. U smislu propisa o PDV-u kada  komisionar isporuči robu kupcu nastaju dvije isporuke: isporuka komisionara kupcu i isporuka komitenta komisionaru.

Porezi i doprinosi

• mr. sc. Ida Dojčić: Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Porezi i doprinosi

  mr. sc. Ida Dojčić: Uračunavanje poreza na dobit plaćenog u inozemstvu

  Novim odredbama Zakona o porezu na dobit, s primjenom od 1.1.2026., detaljnije je propisano postupanje s plaćenim porezom na dobit u inozemstvu. Plaćen porez u inozemstvu može se uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u tuzemstvu, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu. Kada porezni obveznik u državi s kojom je u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja plati porez po odbitku na prihode uključene u poreznu osnovicu, taj porez može uračunati u tuzemni porez u istom poreznom razdoblju u skladu s ugovorom, ali najviše do iznosa porezne obveze utvrđene u tuzemstvu i ne više od iznosa plaćenog poreza u inozemstvu. Ako porezni obveznik u inozemstvu plati porez po odbitku ili neki drugi porez na ostvarene prihode uključene u poreznu osnovicu, a koji nisu obuhvaćeni ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili takav ugovor ne postoji, tako plaćeni porez može umanjiti poreznu osnovicu u istom poreznom razdoblju. U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu (potvrda inozemnog poreznog tijela).

• Ksenija Cipek: Oporezivanje dohotka sportaša - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Porezi i doprinosi

  Ksenija Cipek: Oporezivanje dohotka sportaša

  Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br.  115/16 – 152/24) propisano je oporezivanje djelatnosti sportaša, a Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17 – 157/25) , između ostalog, propisane su i visine neoporezivih iznosa sportskih stipendija i nagrada za sportska ostvarenja te što se smatra tim primicima, kome se mogu isplatiti i tko ih može isplatiti u svrhe korištenja propisanog neoporezivog dijela.

  Dohodak ostvaren po osnovi obavljanja djelatnosti sportaša utvrđuje se na slijedeće načine:

  • kao dohodak od samostalne djelatnosti, ili
  • kao drugi dohodak.

  Navedeno utvrđivanje dohotka od djelatnosti sportaša kao dohodak od samostalne djelatnosti ili drugi dohodak, propisano je uz uvjet da porezni obveznik sportaš primitke po osnovi djelatnosti sportaša ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu, u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom)

  Primici po osnovi sportaša mogu se smatrati primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod sljedećim uvjetima da:

  • se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika – sportaša, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti, i
  • porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada.

Proračunsko računovodstvo

• Mladenka Karačić: Evidentiranje troškova službenih putovanja i stručnog usavršavanja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Evidentiranje troškova službenih putovanja i stručnog usavršavanja

  Rashodi za službena putovanja obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Troškovi službenog puta obuhvaćaju izdatke za prijevoz, smještaj, dnevnice (koje pokrivaju prehranu i lokalni prijevoz) te ostale dokumentirane izdatke kao što su cestarine, parking i sl.

  Obveznici vođenja proračunskog računovodstva kao posebnu pomoćnu knjigu za potrebe bilančnih zapisa vode evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila, a moraju imati proceduru izdavanja i obračunavanja putnih naloga. Također je potrebno imati i proceduru izdavanja i obračunavanja putnih naloga.

  Prava vezana uz službena putovanja zaposlenika uređuju se kolektivnim ugovorima i aktima iz radnog zakonodavstva, a način izračuna i neoporezivi iznosi dnevnica te ostali neoporezivi troškovi službenog putovanja utvrđeni su poreznim propisima.

  U okviru odjeljka 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika evidentiraju se isključivo rashodi za edukaciju zaposlenika putem seminara, tečajeva i savjetovanja kojom se poboljšava rad zaposlenika na poslovima na kojima oni već rade.

  Ako se zaposlenicima plaća školarina kojom se stječe stručna sprema različita od one koju zaposlenik ima (primjerice diplomski ili doktorski studiji), takvi rashodi se evidentiraju na osnovnom računu 37215 Stipendije i školarine.

• Nikolina Bičanić: Evidentiranje plaćanja kreditnim i debitnim karticama - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Evidentiranje plaćanja kreditnim i debitnim karticama

  Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje da se knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama. Likvidatura knjigovodstvene isprave podrazumijeva obavljanje kontrole njene formalne, računske i materijalne ispravnosti. Vjerodostojna je ona knjigovodstvena isprava koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj, a uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovnog događaja povodom kojeg je sastavljena. Iako Zakonom nije propisano da je odgovorna osoba neprofitne organizacije ili osoba koju ta osoba ovlasti dužna svojim potpisom odnosno elektroničkim potpisom ovjeriti vjerodostojnost knjigovodstvene isprave, smatramo da je na knjigovodstvenoj ispravi koja je temelj za unos podataka u poslovne knjige potreban pisani trag o obavljenoj kontroli  i  odobrenju isprave za knjiženje, a to može biti potpis, memorirana šifra ovlaštenja za transakciju ili slično, osobe koja je tu kontrolu obavila. Ako knjigovodstvena isprava ne udovoljava navedenim zahtjevima, nije valjana podloga za unos podataka u poslovne knjige.

Neprofitne organizacije

• Nikolina Bičanić: Knjigovodstvene isprave - sastavljanje, odobravanje, čuvanje - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Neprofitne organizacije

  Nikolina Bičanić: Knjigovodstvene isprave - sastavljanje, odobravanje, čuvanje

  Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje da se knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama. Likvidatura knjigovodstvene isprave podrazumijeva obavljanje kontrole njene formalne, računske i materijalne ispravnosti. Vjerodostojna je ona knjigovodstvena isprava koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj, a uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovnog događaja povodom kojeg je sastavljena. Iako Zakonom nije propisano da je odgovorna osoba neprofitne organizacije ili osoba koju ta osoba ovlasti dužna svojim potpisom odnosno elektroničkim potpisom ovjeriti vjerodostojnost knjigovodstvene isprave, smatramo da je na knjigovodstvenoj ispravi koja je temelj za unos podataka u poslovne knjige potreban pisani trag o obavljenoj kontroli  i  odobrenju isprave za knjiženje, a to može biti potpis, memorirana šifra ovlaštenja za transakciju ili slično, osobe koja je tu kontrolu obavila. Ako knjigovodstvena isprava ne udovoljava navedenim zahtjevima, nije valjana podloga za unos podataka u poslovne knjige.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Prijelaz oporezivanja s dohotka na dobit - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Prijelaz oporezivanja s dohotka na dobit

  Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu dragovoljno ili po sili zakona prijeći s oporezivanja dohotka na oporezivanje dobiti. Za dragovoljni prijelaz potrebno je do kraja tekuće godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave, dok obveza prelaska nastaje ispunjenjem zakonom propisanih uvjeta.

  Promjenom načina oporezivanja obveznik prelazi na dvojno knjigovodstvo, sastavlja početnu bilancu te utvrđuje poreznu osnovicu prema pravilima o porezu na dobit.

  Autor članka pojašnjava postupak prijelaza, sastavljanje početne bilance, porezni tretman te način utvrđivanja porezne osnovice u prvoj godini nakon prijelaza.

Plaće i naknade plaća

• Dinko Lukač: Rad za poslodavca iz inozemstva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Rad za poslodavca iz inozemstva

  Radnik iz Republike Hrvatske (RH) može sklopiti ugovor o radu i s poslodavcem iz inozemstva tj. iz države članice EU i treće države, a kako rad obavlja u RH treba se prijaviti u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Poslodavac iz države članice EU mora ishoditi OIB, a isti služi kao osnova za upis u sve službene evidencije. Obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je poslodavac iz države članice EU, a iste obračunava po propisima države rada tj. po propisima RH. Te doprinose može obračunavati i plaćati radnik umjesto inozemnog poslodavca, a o toj činjenici mora se sačiniti sporazum o preuzimanju obveze doprinosa koji se obvezno dostavlja Poreznoj upravi. Plaća je osnovica na koju se obračunavaju doprinosi. Međutim, u slučaju kada je poslodavac iz treće države, tada radnik plaća doprinose koje je utvrdila rješenjem Porezna uprava od iznosa prosječne plaće, a ne od iznosa plaće iz ugovora o radu.

• Gordana Lončar: Oporezivanje primitaka koji se isplaćuju bivšim radnicima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Plaće i naknade plaća

  Gordana Lončar: Oporezivanje primitaka koji se isplaćuju bivšim radnicima

  Primici koji se isplaćuju bivšim radnicima smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada - plaćom te shodno tome podliježu oporezivanju na način propisan za plaću. No, primici koji bi bili neoporezivi da su isplaćeni radnicima, smatraju se neoporezivim primicima i u slučajevima kada se isplaćuju bivšim radnicima, uz uvjet da su dospjeli na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa i/ili je pravo na njihovu isplatu nastalo za vrijeme radnog odnosa.

  Nadalje, poslodavac pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada ima uvid u poreznu karticu bivšeg radnika, te se može koristiti neiskorišteni dio osobnog odbitka pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

  Plaćom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa smatraju i povoljnije kamate pri odobravanju kredita u slučaju kada je kredit uz povoljnije kamate ugovoren odnosno odobren za vrijeme trajanja radnog odnosa, a vraća se nakon prestanka radnog odnosa.

Carinsko poslovanje

• mr. sc. Melita Buljan: Carinska postupanja prilikom uvoza i izvoza osobnih automobila - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Carinsko poslovanje

  mr. sc. Melita Buljan: Carinska postupanja prilikom uvoza i izvoza osobnih automobila

  Fizička osoba iz Europske unije (EU) koja želi uvesti osobni automobil za svoje potrebe iz treće zemlje mora podnijeti uvoznu carinsku deklaraciju putem ovlaštenog carinskog zastupnika (špeditera) te mora platiti carinu i PDV. Po provedenom uvoznom carinjenju fizička osoba podnosi poreznu prijavu nadležnom carinskom uredu za obračun i plaćanje posebnog poreza na motorna vozila, a bez dokaza o plaćanju istog ne može se osobni automobil registrirati. I za izvoz osobnog automobila u treću zemlju mora se podnijeti izvozna carinska deklaracija od strane carinskog zastupnika (špeditera), a zbog činjenice što se osobni automobil ne smatra osobnom prtljagom. Izvoz osobnog automobila ne može se obaviti u okviru putničkog prometa.

Radno pravo

• Marina Kasunić Peris: Tržišna plaća kao opravdanje za razliku u plaći - što se promijenilo od lipnja 2026.? - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Radno pravo

  Marina Kasunić Peris: Tržišna plaća kao opravdanje za razliku u plaći - što se promijenilo od lipnja 2026.?

  Mali poslodavci najčešće određuju plaće prema cijeni rada na tržištu: gledaju oglase, pitaju kolege iz iste djelatnosti, polaze od onoga što kandidat traži. Taj pristup ne doživljavaju kao diskriminaciju. Direktiva (EU) 2023/970 i sudska praksa Suda EU taj pristup ne zabranjuju, ali ga više ne smatraju dostatnim opravdanjem za razliku u plaćama između žena i muškaraca koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Od lipnja 2026., poslodavac koji ne zna obrazložiti plaću drukčije nego pozivanjem na tržišnu cijenu rada nosi teret dokazivanja da ta cijena rada nije rodno uvjetovana. Članak analizira Ovaj članak objašnjava što to u praksi znači za poslodavca koji plaće određuje prema stanju na tržištu rada i što poslodavci trebaju poduzeti u smislu vrednovanja rada.

Javna nabava

• dr. sc. Alen Rajko: Upravnosudska zaštita u subvencijskim predmetima vezanima uz financijske korekcije - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Javna nabava

  dr. sc. Alen Rajko: Upravnosudska zaštita u subvencijskim predmetima vezanima uz financijske korekcije

  Vrlo opsežno i zakučasto regulirana materija subvencija (potpora) sve se više širi i na područje upravnog prava. To ne obuhvaća samo europske potpore, već i one koje se financiraju programima središnje države, kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

  U praksi, predmeti subvencijskih upravnih sporova najčešće se odnose na isključenje prijave (projektnog prijedloga, i sl.) već u pri prvoj fazi obrade prijave, koja se odnosi na administrativnu provjeru, te na naknadne onerozne odluke u odnosu na subjekte kojima je dodijeljena potpora tj. financijske korekcije pri utvrđenim nepravilnostima, povrat (dijela) potpore i sl.

  Onerozne mjere u subvencijskim predmetima jesu one odluke kojima se nakon dodjele potpore zahvaća u već uspostavljeni pravni i financijski položaj korisnika. Za razliku od odluke o prihvatu prijave ili odluke o dodjeli potpore, one nisu usmjerene na stvaranje koristi, nego na umanjenje, korekciju ili povrat već isplaćenih sredstava.

  Ovaj rad posvećen je upravo toj skupini predmeta subvencijskih upravnih sporova, u kontekstu sudske zaštite u upravnome sporu.

Zdravstveno osiguranje

• Ljubica Đukanović: Obavljanje zdravstvene djelatnosti prema posebnim propisima - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Zdravstveno osiguranje

  Ljubica Đukanović: Obavljanje zdravstvene djelatnosti prema posebnim propisima

  Zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za RH koja se obavlja kao javna služba i koju po stručno-medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni radnici pri pružanju zdravstvene zaštite, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 100/18 – 102/25; u nastavku: Zakon).

  Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda.

  Tko može obavljati zdravstvenu djelatnost i pod kojim uvjetima propisano je čl. 41. Zakona prema kojem tu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici, te druge pravne i fizičke osobe, ali samo iznimno i u skladu s posebnim zakonom.

  Sve pravne i fizičke osobe koje u RH obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezno se moraju upisati u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, a javna zdravstvena služba mora biti organizirana tako da je stanovništvu RH uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć.

  Osnivač zdravstvene ustanove dužan je od Ministarstva zdravstva zatražiti ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa Zakonom o ustanovama Zakon o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93 – 151/22) i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koje rješenjem utvrđuje da je akt o osnivanju zdravstvene ustanove u skladu sa Zakonom.

  Za obavljanje zdravstvene djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo koje se osniva izvan mreže javne zdravstvene službe i mora zapošljavati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Zdravstvenu djelatnost, pored zdravstvenih ustanova i trgovačkih društava, mogu obavljati i privatni zdravstveni radnici putem privatne prakse u ordinaciji na temelju rješenja ministarstva zdravstva.

Gospodarstvo

• Darko Marečić: Novi Zakon o posredovanju u prometu nekretnina - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 8/2026

  Gospodarstvo

  Darko Marečić: Novi Zakon o posredovanju u prometu nekretnina

  Dana 7.7.2026. stupio je na snagu novi Zakon o posredovanju u prometu nekretnina kojim se sustavnije uređuju prava i obveze posrednika, agenata i nalogodavaca te uvode mehanizmi za sprječavanje zlouporaba i nepoštenih poslovnih praksi. Najvažnije novine koje Zakon donosi u odnosu na prethodno uređenje su: potpuna digitalizacija upisa posrednika i agenata putem informacijskog sustava START PLUS, povećanje minimalnog iznosa osiguranja posrednika od profesionalne odgovornosti, obveza zapošljavanja najmanje jednog agenta na puno radno vrijeme, propisivanje obveznog sadržaja ugovora o posredovanju, općih uvjeta i cjenika posredničkih usluga, zabrana oglašavanja nekretnina bez prethodno sklopljenog ugovora o posredovanju, zabrana uvjetovanja razgledavanja nekretnine sklapanjem ugovora o posredovanju, uređenje posredničkih naknada kod posredovanja za obje ugovorne strane, te povećanje prekršajnih novčanih kazni za nepridržavanje odredbi Zakona.

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Klauzula o oslobođenju od plaćanja PDV-a na računu
• Jadranka Knežević: Internet trgovina i otvaranje novog poslovnog prostora
• Ksenija Cipek: Porezna olakšica za hrvatske iseljenike
• Nikolina Bičanić: Prihodi od refundacija šteta
• Ljubica Đukanović: Način prestanka djelovanja udruge

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 8/26

• TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 8/26

TEB-ov Poslovni info br. 8/26

• Irena Slovinac: Smanjenje PDV-a u slučaju odobrenja i ispravka računa
• Jadranka Knežević: Prodaja karata u tuđe ime i za tuđi račun i obveza fiskalizacije u krajnjoj potrošnji
• Domagoj Zaloker: Obveza izdavanja računa (eRačuna) za zajedničku pričuvu
• mr. sc. Ida Dojčić: Provjera obveznika u sustavu PDV-a
• Dinko Lukač: Obračun PDV-a na usluge pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača
• Ksenija Cipek: Oslobođenja od plaćanja poreza ne nekretnine
• Nikola Babić: Minimalna osnovica doprinosa za direktore umirovljenike
• Mladenka Karačić: Financijski planovi upravnih tijela JLP(R)S-a
• Nikolina Bičanić: Pravila evidentiranja PDV-a kod obveznika PDV-a u proračunskom računovodstvu
• Vedran Jelinović: Troškovi žalbenog postupka u javnoj nabavi
• Ljubica Đukanović: Obveza prethodnog obraćanja poslodavcu