Sadržaj članaka dostupan je pretplatnicima na on-line izdanje. Molimo prijavite se kako biste pristupili sadržaju on-line izdanja.

Uvodnik

• mr. spec. Tanja Pureta: Kad brojke i slova postanu teški: burnout u svijetu financija i prava

Aktualno

• Vedran Jelinović: Radni odnosi u djelatnosti ugostiteljstva 2026. - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Aktualno

  Vedran Jelinović: Radni odnosi u djelatnosti ugostiteljstva 2026.

  Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga ugostiteljstva i turizma i reprezentativni sindikati (Sindikat turizma i usluga Hrvatske, te Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije) sklopili su dana 27.3.2026. novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva.

  Kolektivni ugovor se primjenjuje od 1.4.2026., osim odredbe o osnovnoj plaći za tipične poslove (čl. 30. st. 1.), koja se primjenjuje od 1.5.2026. godine. Kolektivni ugovor sklopljen je na određeno vrijeme do 31.12.2027. godine.

  Odlukom ministra nadležnog za rad, primjena ovog kolektivnog ugovora proširena je od 1.5.2026. na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, pod odjeljcima broj 55 i 56, Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2025. – NKD 2025. (Nar. nov., br. 47/24). Radi se naravno o minimumu prava koje su svi poslodavci obuhvaćeni spomenutom odlukom o proširenoj primjeni dužni osigurati.

Financije i računovodstvo

• Irena Slovinac: Putničke agencije – poslovanje u tuđe ime i za tuđi račun - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Financije i računovodstvo

  Irena Slovinac: Putničke agencije – poslovanje u tuđe ime i za tuđi račun

  Kod pružanja usluga u tuđe ime i za tuđi račun putnička agencija izdaje račun (eRačun) za proviziju i u njemu obračunava PDV po stopi 25%. Račun mora sadržavati podatke propisane poreznim propisima i čl. 7. st. 1. Zakona o fiskalizaciji. Ako agencija izdaje račune u ime i za račun pružatelja usluga, računi izdani u ime i za račun iznajmljivača, hostela i drugih pružatelja usluga moraju sadržavati podatke o pružatelju usluge i agenciji. Računi za pojedinog pružatelja usluge izdaju se kronološkim slijedom utvrđenim za tog pružatelja usluge. Sadržaj računa ovisi o poreznom statusu svakog pružatelja usluga.

• Domagoj Zaloker: Troškovi prijevoza pri nabavi imovine iz inozemstva - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Financije i računovodstvo

  Domagoj Zaloker: Troškovi prijevoza pri nabavi imovine iz inozemstva

  Nabava dugotrajne imovine, sirovina i materijala te trgovačke robe iz inozemstva nije moguća bez njihove dopreme (prijevoza) u tuzemstvo. Troškovi prijevoza u takvim slučajevima vjerojatno predstavljaju najznačajniji ovisni trošak nabave pa je nužno voditi računa o ispravnoj primjeni računovodstvenih i poreznih propisa prilikom njihovog evidentiranja. Prema zahtjevima računovodstvenih standarda, troškovi prijevoza ulaze u trošak nabave dugotrajne imovine i zaliha. No, prilikom računovodstvenog evidentiranja troškova prijevoza koji nastaju u postupku nabave imovine iz inozemstva, poduzetnici moraju voditi računa i o odredbama poreznih i carinskih propisa. Troškovi prijevoza ulaze u carinsku vrijednost robe na koju se obračunava carina, ali ulaze i u poreznu osnovicu za obračun PDV-a kod uvoza. Također, bitno je naglasiti da se usluga prijevoza dobara koja se obavlja između dva porezna obveznika smatra uslugom čije se mjesto obavljanja (oporezivanja) utvrđuje prema temeljnom načelu iz čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u, odnosno oporezuje se prema sjedištu primatelja usluge prijevoza. Prema tome, tuzemni porezni obveznik primatelj usluge prijevoza dobara dužan je obračunati PDV ako mu tu uslugu obavlja inozemni porezni obveznik. No, ako je usluga prijevoza dobara uključena u carinsku vrijednost prilikom uvoza dobara iz treće zemlje (na što će Carinska uprava obračunati PDV pri uvozu), tada je ista i oslobođena plaćanja PDV-a prema Zakonu o PDV-u kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja PDV-om.

• mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2025. godinu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Financije i računovodstvo

  mr. sc. Silvija Pretnar Abičić: Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2025. godinu

  Matično društvo dužno je sastaviti konsolidirane GFI-e. Međutim, računovodstveni standardi i zakonski propisi dozvoljavaju i izuzeće od obveze konsolidacije.

  Konsolidirani izvještaji sastavljaju se na način da se slične stavke aktive, pasive, prihoda, rashoda i novčanih tokova matice i ovisnih subjekata objedinjuju, a međugrupna salda i transakcije eliminiraju. Također, postoji i obveza izrade konsolidiranog godišnjeg izvještaja, koje osim financijskih izvještaja obuhvaća i konsolidirani izvještaj poslovodstva, a ako su zadovoljeni određeni uvjeti, obuhvaća i konsolidirani izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja te konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru. Obveznici revizije konsolidiranih GFI-a propisani su ZOR-om.

  Konsolidirani GFI moraju se nakon odobravanja i usvajanja predati na javnu objavu zaključno do 30.9. tekuće godine za prethodnu godinu, odnosno najkasnije u roku od 9 mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

Porezi i doprinosi

• Marica Houška: Pravilnik o eRačunu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Porezi i doprinosi

  Marica Houška: Pravilnik o eRačunu

  Na temelju Zakona o fiskalizaciji donesen je Pravilnik o eRačunu, kojim se detaljnije uređuje primjena Zakona o fiskalizaciji u dijelu razmjene eRačuna i fiskalizacije eRačuna.  Pravilnikom o eRačunu uređena su sljedeća pitanja: korištenje podataka prikupljenih u postupku fiskalizacije eRačuna, razmjena podataka između izdavatelja i primatelja eRačuna, korištenje digitalnih certifikata, primjena klasifikacije proizvoda po djelatnostima,  standardne poruke o greškama i protokoli o postupanju u slučaju grešaka za potrebe provedbe fiskalizacije eRačuna i za potrebe eIzvještavanja, opći uvjeti poslovanja aplikacije MIKROeRAČUN, način testiranja sukladnosti informacijskog posrednika  i sukladnosti pristupne točke koja nije informacijski posrednik.

• Davor Burić: Pregled značajki globalnog minimalnog poreza - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Porezi i doprinosi

  Davor Burić: Pregled značajki globalnog minimalnog poreza

  Multinacionalne grupe s globalnim (konsolidiranim) prihodom od najmanje 750 mil. eura obvezne su obračunati i platiti globalni minimalni porez, ukoliko je stopa poreza na dobit u državama gdje posluju niža od 15%, temeljem izračuna efektivne porezne stope u svakoj jurisdikciji (državi) u kojoj posluju njihovi sastavni subjekti. Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o globalnom minimalnom porezu za grupe multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u EU je sukladno europskom zakonodavstvu prenesena u naš Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit (Nar. nov., br. 155/23 i 151/25). Ovaj Zakon se odnosi na sastavne subjekte grupe multinacionalnih poduzeća ili velike domaće skupine, čiji godišnji prihod u konsolidiranim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode oglednoj fiskalnoj godini iznosi 750.000.000,00 eura ili više, uključujući prihod od isključenih subjekata. 

• Gordana Lončar: JOPPD za isplate naknada iz sustava socijalne zaštite - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Porezi i doprinosi

  Gordana Lončar: JOPPD za isplate naknada iz sustava socijalne zaštite

  Od 1. lipnja 2025. primjenjuje se novi način izvješćivanja o naknadama iz sustava socijalne zaštite koje se, u skladu s posebnim propisima, isplaćuju na nacionalnoj i lokalnoj razini. Propisan je novi prilog Obrasca JOPPD (Prilog 6.) s točnim nazivima naknada/kategorija naknada u sustavu socijalne zaštite i pripadajućim oznakama pod kojima su isplatitelji naknada iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj i lokalnoj razini o tako isplaćenim naknadama obvezni izvještavati PU. Dopunjen je i Prilog 1. Obrasca JOPPD s novom oznakom 15 podnositelja izvješća za isplatitelje socijalnih potpora. No, kada poslodavci isplaćuju potpore za novorođenče, isti o navedenim potporama izvještavaju PU pod oznakom neoporezivog primitka 21 iz Priloga 4. Obrasca JOPPD.

• Dinko Lukač: Inozemni drugi dohodak - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Porezi i doprinosi

  Dinko Lukač: Inozemni drugi dohodak

  Rezident (fizička osoba) može ostvariti drugi dohodak iz inozemstva. Ovisno o vrsti ostvarenog drugog dohotka isti može biti oporeziv ili u državi u kojoj je ostvaren ili u Republici Hrvatskoj (RH). Rezident koji primi drugi dohodak iz inozemstva ima obvezu upisati se registar obveznika poreza na dohodak u roku od 8 dana od dana ostvarivanja primitka. Prijavu za upis podnosi ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu na obrascu RPO. Jednako tako treba obračunati doprinose iz osnovice za mirovinsko osiguranje, a ne treba obračunati doprinos na osnovicu tj. za zdravstveno osiguranje. Obračunane doprinose treba uplatiti u roku od 30 dana od dana kada je primitak ostvaren. Sam obračunava i predujam poreza na dohodak, a plaća ga u roku od 30 dana od dana naplate primitka. Međutim, ako je porez plaćen u inozemstvu tada ne treba plaćati porez na dohodak u RH, a o istom obavještava Poreznu upravu pisanom izjavom. Ovisno od konkretne situacije rezident će podnijeti ili Obrazac INO-DOH ili Obrazac JOPPD. Bitno je znati da se opseg porezne obveze rezidenta za porezno razdoblje (kalendarsku godinu) utvrđuje po načelu svjetskog dohotka.

• Sandra Pezo: Oporezivanje premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Porezi i doprinosi

  Sandra Pezo: Oporezivanje premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja

  Poslodavci mogu donijeti odluku o plaćanju premije dopunskog i/ili dodatnog zdravstvenog osiguranja za svoje radnike ili ih na to može obvezivati neki izvor prava radnika odnosno akt koji uređuje prava radnika: kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu, menadžerski ugovor i sl.

  Porezni propis određuje pod kojim se uvjetima se može neoporezivo isplatiti troškove premije dopunskoga i dodatnog zdravstvenog osiguranja a to su da se ista mora isplatiti na temelju vjerodostojne dokumentacije i mora biti podmirena bezgotovinskim putem. Dakle, iznos namijenjen za plaćanje premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja ne može biti isplaćen na račun radnika niti se može isplatiti u gotovini.

  Iznos koji se može isplatiti bez plaćanja poreza na dohodak pa tako i doprinosa propisan je u iznosu do 500,00 eura godišnje podmiren bezgotovinskim putem.

Proračunsko računovodstvo

• Mladenka Karačić: Evidentiranje prihoda JLP(R)S-a - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Mladenka Karačić: Evidentiranje prihoda JLP(R)S-a

  Izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga JLP(R)S-a, raspodjela prihoda od poreza na dohodak, fiskalno izravnanje te financiranje decentraliziranih funkcija uređeni su Zakonom o financiranju JLP(R)S-a. Sustav utvrđivanja i naplate lokalnih poreza reguliran je Zakonom o lokalnim porezima, dok se porez na dohodak utvrđuje i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.

  Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre.

  Općine i gradovi obvezni su uvesti porez na nekretnine, a mogu uvesti porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića i porez na korištenje javnih površina te također mogu ostvarivati porez na promet nekretnina.

  Osim poreznih prihoda, JLP(R)S-i mogu ostvarivati i prihode od pomoći, prihode od financijske i nefinancijske imovine, od pristojbi i naknada, od prodaje proizvoda i usluga te pruženih usluga, od donacija te od prodaje nefinancijske imovine.

  Pregled računa na koje se uplaćuju prihodi proračuna nalazi se u naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koji temeljem godišnjeg zakona o izvršavanju državnog proračuna svake godine donosi ministar financija.

• Nikolina Bičanić: Evidentiranje naplate platnim karticama - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Proračunsko računovodstvo

  Nikolina Bičanić: Evidentiranje naplate platnim karticama

  Proračunski korisnici i JLP(R)S-i omogućuju prihvat platnih kartica i u svojim poslovnim prostorima, kao jednog od načina naplate.

  Kod naplate s platnim karticama potrebno je osigurati odgovarajuće knjigovodstvene isprave: izdati račun za obavljenu isporuke robe odnosno pruženu uslugu, osigurati potvrde s naplatnih uređaja, zaprimiti račun odnosno obavijest o prometu kartičara te ispostavljati blagajničke isplatnice.

  Račune naplaćene platnim karticama treba evidentirati odobrenjem odgovarajućeg računa prihoda te iskazivanjem potraživanja prema kartičaru s temelja naplate putem kreditnih odnosno debitnih kartica.

  Detaljno o navedenoj temi možete pročitati u TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 6/26, u članku "Evidentiranje naplate platnim karticama", autorice Nikoline Bičanić, u kojem su dani primjeri evidentiranja naplate platnim karticama u proračunskom računovodstvu.

Neprofitne organizacije

• mr. sc. Ida Dojčić: Fiskalizacija kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Neprofitne organizacije

  mr. sc. Ida Dojčić: Fiskalizacija kod neprofitnih organizacija

  Od 1. siječnja 2026. Zakon o fiskalizaciji propisuje obvezno izdavanje eRačuna za sve porezne obveznike u sustavu PDV-a. Neprofitne organizacije mogu po osnovu obavljanja gospodarske djelatnosti postati obveznici PDV-a. Sukladno tome, neprofitne organizacije koje su upisane u registar obveznika PDV-a, obvezne su od 1.1.2026. ispostavljati eRačune primateljima eRačuna i provoditi fiskalizaciju istih. Neprofitne organizacije koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost te nisu sustavu PDV-a niti su obveznici poreza na dobit nemaju obvezu izdavanja ni zaprimanja eRačuna u transakcijama s poslovnim subjektima. Kod ispostavljanja računa prema građanima i ostalim krajnjim potrošačima neprofitne organizacije obvezne su provoditi postupak fiskalizacije računa (F1.0), ako su postale obveznici poreza na dobit za dio gospodarske djelatnosti.

• Nikolina Bičanić: Evidentiranje predujmova kod neprofitnih organizacija - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Neprofitne organizacije

  Nikolina Bičanić: Evidentiranje predujmova kod neprofitnih organizacija

  Predujmovi ili avansi su unaprijed dana ili primljena novčana sredstva. Neprofitne organizacije mogu primati predujmove i plaćati predujmom. Kod plaćanja predujmom moraju biti zadovoljeni kriteriji za plaćanje predujmom koje bi svaka neprofitna organizacija trebala imati propisane internim aktom. U pravilu, predujam za nabavu roba, radova i/ili usluga može se isplatiti ako su sredstva za njihovu nabavu osigurana planskim aktom te ako postoji odobrenje za plaćanje predujmom.

  Knjiženje predujmova obavlja se na temelju izvoda žiro-računa ili druge odgovarajuće isprave na kojoj se vidi novčani priljev (primljeni predujam) odnosno novčani odljev (dani predujam). Primljeni predujam iskazuje se kao obveza, a dani predujam kao imovina.

  Neprofitna organizacija koja je u sustavu PDV-a za primljeni predujam od drugog obveznika izdaje račun u kojem obračunava PDV i iz tog računa zadaje knjiženje samo za iznos zaračunatog PDV-a.

  Neprofitna organizacija koja zaračunani PDV u računu za predujam ne može koristiti kao pretporez, takav primljeni račun ne uvodi u knjigu ulaznih računa niti obavlja knjiženja na temelju njega.

  Neprofitna organizacija koja je obveznica PDV-a i koja u računu za predujam zaračunani PDV može koristiti kao pretporez (u cijelosti ili u %), prema tom računu provodi samo knjiženje za iznos zaračunatog PDV-a kojeg može koristiti kao pretporez.

  Detaljno o navedenoj temi možete pročitati u TEB-ovom časopisu "Financije, pravo i porezi" br. 6/26, u članku "Evidentiranje predujmova ", autorice Nikoline Bičanić, u kojem se na primjerima pojašnjava evidentiranje primljenih i danih predujmova u neprofitnom računovodstvu, uključujući i kod neprofitnih organizacija koje su obveznice PDV-a.

Poslovanje obrtnika

• Krešimir Vranar: Prestanak obavljanja djelatnosti – otuđenje obrta - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Poslovanje obrtnika

  Krešimir Vranar: Prestanak obavljanja djelatnosti – otuđenje obrta

  Obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu privremeno ili trajno obustaviti obavljanje djelatnosti. Trajna obustava obavljanja djelatnosti tj. odjava može nastati po sili zakona ili voljom obrtnika zbog otuđenja obrta (npr. prodaje, nasljeđivanja). Likvidacija obrta predstavlja trajni prestanak obavljanja djelatnosti. Obrtnik koji odluči odjaviti obrt podnosi prijavu odjave obrta u nadležnu ispostavu Porezne uprave te nadležnom uredu državne uprave, te prilaže obrtnicu.

Plaće i naknade plaća

• Jasna Prepeljanić: Obveza doprinosa – primjena šifri 0045 i 0046 u JOPPD obrascu - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Plaće i naknade plaća

  Jasna Prepeljanić: Obveza doprinosa – primjena šifri 0045 i 0046 u JOPPD obrascu

  Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu. Ta mjesečna osnovica ne može za rad u punom radnom vremenu biti niža od najniže mjesečne osnovice. Ako je razdoblje u osiguranju kraće od mjesec dana, iznos najniže mjesečne osnovice je razmjeran broju dana u osiguranju u odnosu na ukupan broj dana toga mjeseca. U JOPPD obrascu poslodavac primjenjuje šifru 0001 uvijek kada isplaćuje plaću radniku za obavljeni rad u mjesecu, šifru 0045 samo kada ne isplaćuje plaću radniku u tom mjesecu jer radnik nije radio, šifru 0046 kada radnik mijenja status u osiguranju ili mu poslodavac za dane tjednog odmora nije dužan isplatiti plaću.

• Dinko Lukač: Plaća u naravi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Plaće i naknade plaća

  Dinko Lukač: Plaća u naravi

  Plaća je primitak koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad  u određenom mjesecu, ista se može sastojati od osnovne/ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Ugovara se u bruto iznosu, a isplaćuje se u novcu ili se daje u naravi. U smislu Zakonu o radu (ZR) uporaba službenog automobila u privatne svrhe smatra se ostalim primitkom radnika kada je ugovoreno da isto predstavlja primitak radnika za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća u naravi definira se ugovorom o radu ili posebnom odlukom kao naknada za rad. Korištenje (uporaba) službenog osobnog automobila u privatne svrhe smatrat će se plaćom u naravi u smislu poreznih propisa o dohotku, a ostalim primitkom radnika u smislu ZR-a kako je naprijed navedeno. Može se utvrditi u visini 1% nabavne vrijednosti ili u visini 20% mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam ili prema stvarno prijeđenim kilometrima. Plaća u naravi smatra se neto primitkom, isti je potrebno uvećati za doprinose iz osnovice (plaće) i porez na dohodak da bi dobili bruto iznos primitka od kojeg se obračunavaju navedena javna davanja. O isplati plaće u novcu i o davanju plaće u naravi poslodavac izvješćuje u JOPPD obrascu.

Radno pravo

• Daniela Vukušić: : Rad stranaca na temelju mišljenja HZZ-a nakon izmjena Zakona - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Radno pravo

  Daniela Vukušić: : Rad stranaca na temelju mišljenja HZZ-a nakon izmjena Zakona

  Postupak i uvjeti zapošljavanja državljana trećih zemalja u RH reguliran je Zakonom o strancima. U Nar. nov., br. 55/26 objavljene su četvrte po redu izmjene i dopune Zakona o strancima. Donesene su radi usklađivanja s propisima EU, smanjenja administrativnog opterećenje te uklanjanja uočenih problema u praksi koji utječu na uređenost tržišta rada.

  Neposredno prije donošenja ovih izmjena i dopuna, na snagu je 30.4.2026. stupio i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, koji također donosi izmjene i dopune primjenjive na državljane trećih zemalja za koje se ishodi dozvola za boravak i rad temeljem mišljenja HZZ-a.

  Izmjenama i dopunama Zakona o strancima u velikoj mjeri se mijenjaju postupak i uvjeti zapošljavanja državljana trećih zemalja na temelju dozvola za boravak i rad izdanih temeljem mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Javna nabava

• Vedran Jelinović: Pregled izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Javna nabava

  Vedran Jelinović: Pregled izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi

  U Nar. nov., br. 48/26 objavljen je dugo očekivani Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (u nastavku: ZIDZJN). Zakon je stupio na snagu 16.5.2026., osim pojedinih odredaba koje stupaju na snagu 1.9.2026. godine.

  Postupci javne nabave i žalbeni postupci pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave  i postupci jednostavne nabave pokrenuti do stupanja ZIDZJN-a na snagu dovršiti će se prema odredbama dosad važećeg Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16 i 114/22).

  U razdoblju od najduže tri mjeseca (do 16.8.2026.), trebali bi s odredbama ZIDZJN-a biti usklađeni i Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi i Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave. U tom razdoblju naručitelji bi također trebali uskladiti opće akte kojima se uređuju pravila, uvjeti i postupci jednostavne nabave te planove nabave s njegovim odredbama.

Zdravstveno osiguranje

• Ljubica Đukanović: Novi Pravilnik o ostvarivanju prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Zdravstveno osiguranje

  Ljubica Đukanović: Novi Pravilnik o ostvarivanju prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

  Prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava s osnove priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti te obveze osiguranih osoba u ostvarivanju tih prava, kao i postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, od 16.4.2026. ostvaruju se prema kriterijima propisanim novim Pravilnikom.

  Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 37/26; u nastavku: Pravilnik) primjenjuje se od dana stupanja na snagu, osim odredbe čl. 93. Pravilnika koja se primjenjuje od 1.7.2026. Navedena odredba propisuje da obveznici podnošenja prijava za ozljede na radu i profesionalne bolesti koji su u HZZO-u osnovom pristupnog lista registrirani kao korisnici usluge, mogu istu podnijeti i elektroničkim putem, odnosno putem portala za poslovne korisnike e-Zdravstveno. Zahtjev za povrat isplaćene naknade plaće podnosi se digitalnim putem, ispunjavanjem obrasca o isplaćenim naknadama plaće objavljenom na mrežnoj stranici HZZO-a u rubrici e-Zdravstveno, osim u slučaju opravdane nemogućnosti uspostave zahtjeva digitalnim putem kada poslodavci iznimno mogu zahtjev podnijeti u papirnatom obliku. 

  Novi Pravilnik je usklađen sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 - 105/25; u nastavku: Zakon) iako se prava utvrđena Zakonom i prije donošenja Pravilnika nisu mogla ostvarivati ako nisu bila propisana Zakonom. Naime, Pravilnikom su propisani kriteriji i način ostvarivanja prava, a sama prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja su utvrđena Zakonom.

  Dopunjena je odredba čl. 42. st 4. Pravilnika na način da propisuje uvjete za ostvarivanje prava na naknadu plaće i to da osiguranik:

  • za vrijeme privremene nesposobnosti ne radi,
  • na drugi način ne zlorabi vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti u smislu čl. 53. Zakona,
  • samostalni obveznik nema dospjelih, a nepodmirenih obveza doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

  Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, prema novoj odredbi čl. 42. st. 5. Pravilnika, pripada osiguraniku za najviše 40 sati tjedno što će doprinijeti jasnoći u primjeni posebno kada osiguranik ostvaruje plaću s osnova dodatnog rada.

Trgovina

• Darko Marečić: Obavljanje trgovine, ugostiteljstva i pružanje usluga u turizmu na OPG-u - Pročitajte sažetak članka

  Financije, pravo i porezi 6/2026

  Trgovina

  Darko Marečić: Obavljanje trgovine, ugostiteljstva i pružanje usluga u turizmu na OPG-u

  OPG koji je u Upisniku upisan u statusu „OPG za proizvodnju“ može prodavati vlastito proizvedene poljoprivredne proizvode u neprerađenom stanju, uključujući i prvi stupanj prerade tih proizvoda. Ako OPG želi prodavati prerađene poljoprivredne proizvode i/ili neprehrambene proizvode mora u Upisnik upisati dopunsku djelatnost. OPG (kao i SOPG) mora ishoditi rješenje da prodajni objekt ispunjava minimalne tehničke i druge uvjete (osim u slučaju propisanih izuzetaka), a u slučaju prodaje hrane i uvjete sukladno propisima o hrani.

  Koje se ugostiteljske usluge mogu obavljati na OPG-u i uz koje uvjete propisano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, a turističke usluge Zakonom o pružanju usluga u turizmu. OPG može pružati ugostiteljske usluge na svom poljoprivrednom gospodarstvu ako ishodi rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga i u Upisnik upiše obavljanje dopunske djelatnosti.

  Pružanje turističkih usluga također se smatra dopunskom djelatnosti i mora biti dodatno upisano u Upisnik OPG-ova.

Pitajte TEB

• Domagoj Zaloker: Popust u maloprodaji za zaposlenike društva
• Ksenija Cipek: Priznavanje troškova automobila kao poslovnih izdataka kod iznajmljivanja
• Nikolina Bičanić: Datumi na računima i priznavanje poslovnih promjena
• Ljubica Đukanović: Dokumentacija potrebna za utvrđivanje i priznavanje ozljede na radu

TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 6/26

• TEB-ov podsjetnik - ažurirano uz FIP br. 6/26

TEB-ov Poslovni info br. 6/26

• Poslovni-info-br.6.2026
• mr. sc. Ida Dojčić: Plaćanje pouzećem – što s fiskalizacijom?
• Domagoj Zaloker: Oporezivanje PDV-om ulaganja u tuđu imovinu kod prestanka zakupa
• Dinko Lukač: Inozemni dohodak
• Ksenija Cipek: Prijava činjenica bitnih za oporezivanje
• Irena Slovinac: Kada se može odbiti pretporez?
• Nikolina Bičanić: Kod davanja imovine na korištenje - obvezan zapisnik
• Mladenka Karačić: Vlastiti prihodi u sustavu proračuna
• Ljubica Đukanović: Pravo na novčanu naknadu nezaposlene osobe
• Vedran Jelinović: Je li potrebno provoditi savjetovanje za opći akt o jednostavnoj nabavi?
• mr. sc. Mladen Štahan: Nacrt Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju ovlaštenih revizora
• mr. sc. Ivan Kelebuh: Plaće u Hrvatskoj po županijama i zemljama u okruženju 2020. - 2025.